Koji vitamini su najvažniji u proljeće?

Početkom proljeća, naše tijelo je dosta slabo i moramo mu pomoći da se oporavi. Jednolična i kalorična zimska prehrana, bez svježeg voća i povrća, često ne sadrži dovoljne količine makro i mikronutrijenata. Pasivnost, nedostatak sunca i nedovoljna fizička aktivnost dovode do smanjene imunološke odbrane organizma.

Proljetni umor utiče na kvalitet života i slabeći odbrambenu snagu organizma, priprema teren za razvoj drugih bolesti, naročito respiratornih infekcija. Posebno su izložene osobe kod kojih meteorološke prilike utiču na zdravlje i raspoloženje te osjećaju konstantni umor, manjak koncentracije i energije te povećanu potrebu za snom.
Vitamini koje naše tijelo najviše treba u proljeće su: C, A, D, E i vitamini B skupine.

Vitamin C je jedan od najčešće korištenih antioksidanata. On je jedan od ključnih nutrijenata bitnih za pravilno funkcioniranje imunološkog sistema, a poboljšava i zdravlje zglobova i arterija. Poznata je i uloga vitamina C kao antihistaminika, smanjuje upalna stanja povezana s prehladom, groznicom, alergijama i gripom, a uz to pojačava djelovanje bijelih krvnih zrnaca u odbrani organizma.

Vitamin C ima važnu ulogu u proizvodnji kolagena koji je sastavni dio kože, ligamenata, tetiva, kostiju, kičmenih diskova… Također je izuzetno važan za zdravlje očiju i iskustva govore da više doze vitamina C dnevno mogu usporiti razvoj katarakte.

Vitamin A je snažan antioksidans koji koristi cjelokupnom zdravlju. Doprinosi jačanju imunološkog sistema i izgradnji čvrstih kostiju, čuva zdravlje očiju, štiti kožu, doprinosi sprečavanju razvoja infekcija, pomaže kod probavnih i želučanih tegoba.
Vitamina A ima u paradajzu, mahunarkama, bundevama, kukuruzu, krompiru, kajsijama, šljivama, grožđu, smokvama, narančama i bobičastom voću. Njegova suplementacija u obliku retinoida najčešće se preporučuje onima koji imaju problema s kožom (akne, bore…)

Vitamin D je ključan za osiguravanje optimalne količine kalcija u organizmu. Ovaj vitamin, također, osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Vitamin D je jedinstven jer se stvara u koži pod uticajem sunčevih UV zraka. Na količinu vitamina D utiče godišnje doba, mjesto gdje živite (geografska širina), doba dana (najjače sunčeve zrake su između 10 i 15 sati) i sadržaj melanina u koži. Mlađe osobe i one svijetlije puti stvaraju efikasnije vitamin D od tamnoputih i starijih osoba.

Vegani i osobe intolerantne na laktozu ne dobivaju prehranom dovoljne količine vitamina D i preporučuje se obavezno uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani . Dosta ljudi ima manjak D vitamina, ponekad praćen sljedećim simptomima: umor, nesanica, gubitak apetita, slabljenje vida i lomljivost kostiju.
Važni izvori su i mlijeko, mliječni proizvodi, riba ili riblje ulje, a najvažnije je osigurati dovoljno izloženosti sunčevoj svjetlosti.

Vitamin E je važno uzimati u proljeće jer doprinosi neutralizaciji toksina iz organizma i osigurava dodatnu energiju. Štiti tkiva od slobodnih radikala i neophodan je za zdravlje mišićnog i živčanog sistema. Namirnice bogate vitaminom E jačaju imunitet, bore se protiv nastajanja stanica raka, dijabetesa i štite od kardiovaskularnih bolesti. Može se pronaći u namirnicama kao što su brokula, kikiriki, špinat, pistacije, zeleno povrće, mlijeko, jaja i klice.

Svi vitamini B skupine su potrebni kako bi se tijelo zasitilo kisikom, ojačao nervni sistem i obnovio metabolizam. Neophodni su za stvaranje energije, metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina, prijenos živčanih impulsa, stvaranje krvnih stanica, pravilan rad jetre i probavnog sistema i za zdravlje kože i kose. Najviše ih ima u mesu, ribi i žitaricama, kvascu, jajima, mlijeku, orašastim plodovima, riži, voću i lisnatom zelenom povrću.

Vitamini B skupine su topivi u vodi, što znači da ih tijelo ne može skladištiti i nisu toksični čak ni u većim količinama od preporučenih. U grupu vitamina B kompleksa ubrajamo vitamin B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), B9 (folnu kiselinu) te vitamin B12 (cijanokobalamin), a nalazimo ih kombinovane i u raznim farmaceutskim preparatima.

Nekada nije moguće prehranom osigurati dovoljno vitamina i minerala za organizam u periodu promjene godišnjeg doba iz zime u proljeće, naročito kod starijih osoba, hroničnih bolesnika, poslovnih ljudi i studenata, žena koje uzimaju oralne kontraceptive, sportista, djece na terapiji antibioticima, osoba izloženih stresu i dugotrajnim infekcijama.

Hrana koju svakodnevno konzumiramo je nutritivno nedovoljno raznolika ili kvalitetna za održavanje zdravlja našeg tijela. Hranimo se jelima koja su bogata mastima i šećerima, koja sadrže previše soli, premalo vlakana, previše proteina životinjskog porijekla i premalo mahunarki, a samim tim i nedovoljno prijeko potrebnih vitamina i minerala.

Proljetni umor
Za borbu protiv proljetnog umora idealna je kombinacija pravilne prehrane, dovoljnog uzimanja tekućine, tjelesne aktivnosti i boravka na suncu, kao i odabir kvalitetnih vitaminsko- mineralnih dodataka prehrani. Vrlo je važno odabrati farmaceutske oblike sa optimalnom koncentracijom vitamina, ovisno o stanju pacijenta, odnosno njegovoj dobi, fizičkoj aktivnosti i zdravstvenom statusu.

Jedan vrlo važan prirodni dodatak prehrani u proljeće može biti i matična mliječ – pčelinji proizvod koji kao prirodni biostimulans, svojim sadržajem vitamina, minerala, aminokiselina i ostalih tvari, doprinosi jačanju imuniteta. Matična mliječ obnavlja energetske zalihe organizma i podiže opću vitalnost organizma.