Veliki izbor briljantnih umova

Najinteligentnije životinje: Čimpanze imaju inženjerski mozak i drže prvo mjesto

17.04.2024. 18:14 / Izvor: Akta.ba
bbc

Naučnici ne troše vrijeme na rangiranje životinja prema inteligenciji i ne postoji IQ test prikladan za svaku vrstu, čak i ako se pokuša.

Inteligenciju životinja je teško procijeniti, ali jasno je da mi nismo jedina pametna vrsta koja "luta" ovom Zemljom.

Stalno otkrivamo ponašanje za koje se ranije smatralo da je jedinstveno za ljude koji se odražavaju u udaljenim vrstama i vidimo životinje koje koriste svoj mozak kao supersila.

U stvari, postoji tako veliki izbor briljantnih umova da ih je vrlo teško uporediti.

Naučnici ne troše vrijeme na rangiranje životinja prema inteligenciji i ne postoji IQ test prikladan za svaku vrstu, čak i ako se pokuša.

Većina eksperimenata za testiranje životinjske inteligencije temelji se na onome što ljudi mogu učiniti, a ne na onome što životinje trebaju naučiti da bi preživjele.

Ovo je lista nekih zaista pametnih životinja.

1. Čimpanze

Čimpanze i bonobi su izuzetno inteligentna stvorenja sa složenom društvenom hijerarhijom. To i nije iznenađujuće, s obzirom na to da dijele 98,7 posto svog DNK s ljudima.

Čimpanze su poznate po svojoj velikoj raznolikosti upotrebe alata i obje vrste izvrsno rješavaju probleme. Kraljevsko zoološko društvo Antwerpena otkrilo je da su bonobi bolji u rješavanju zagonetki od čimpanza, pobjeđujući ih u testovima inteligencije.

Međutim, činilo se da je to uglavnom zbog upornosti jednog pojedinačnog bonoba. Bihevioralni biolog Jeroen Stevens primijetio je u to vrijeme da je većina bonoba i čimpanzi razumjela zagonetke, ali nisu bili jednako motivirani da ih riješe.

2. Delfini

Delfini brzo uče i mogu oponašati ljudsko ponašanje, rješavati probleme, podučavati druge i pokazati samosvijest. I kitovi i delfini imaju veći mozak od ljudi – iako ljudi imaju veći omjer mozga i tijela – i imaju moć lociranja objekata putem zvuka uz eholokaciju. Istraživači su također dokumentirali kako se delfini igraju kako bi se zabavili, uključujući korištenje školjki i drugih okeanskih objekata kao igračaka.

Konačno, imaju sofisticirane komunikacione sisteme. Neke vrste delfina čak koriste destimulativne zviždaljke nalik na imena kako bi se međusobno identificirale.

3. Hobotnice

Hobotnice su osmoruki Hudiniji iz životinjskog carstva sa izvanrednom sposobnošću da pobjegnu iz ljudskog zatočeništva. Postoje priče o hobotnicama koje smišljaju kako da izađu iz rezervoara, pa čak i prskaju vodu na gornja svjetla da ih ugase.

Ali ljudi koji su radili sa hobotnicama kažu da nisu samo pametne. One su svjesne.

Filozof Stefan Linkvist, koji je svojevremeno proučavao ponašanje hobotnice u laboratoriji, ranije je rekao: "Kada radite sa ribama, one nemaju pojma da su u akvarijumu, negdje neprirodno. Sa hobotnicama je potpuno drugačije. One znaju da su oni unutar ovog posebnog mjesta, a vi ste izvan njega. Na sva njihova ponašanja utječe njihova svijest o zatočeništvu".

 4. Psi

Svi znamo koliko naši ljubimci mogu biti pametni. Psi i mačke nam daju do znanja šta žele i naizgled manipulišu nama da postignu svoj put.

Istraživači su 2017. otkrili da psi imaju dvostruko veći broj neurona u moždanoj kori od mačaka, što bi im trebalo dati kognitivnu prednost i potvrditi anegdotske izvještaje da je pse lakše dresirati.

Studija Frontiers in Neuroanatomy također je otkrila da bi na osnovu neurona rakuni također trebali imati slične sposobnosti kao psi. Ali ne brinite, vlasnici mačaka, studija je naglasila potrebu za sistematskim poređenjem kognitivnih kapaciteta kod sve tri životinje prije nego što vladajući psi postanu najpametniji kućni ljubimci.

5. Orangutani

Orangutani su još jedni od naših bliskih rođaka sa nevjerovatnim mozgom. Među njihovim brojnim talentima je i sposobnost da "pričaju" o prošlosti, ponašanje koje se inače može vidjeti samo kod ljudi.

U 2018., istraživači su izvijestili da su sumatranski orangutani s dojenčadima odgađali pozivanje alarma do 20 minuta nakon što su vidjeli potencijalnog predatora.

Istraživači su sugerirali da majmuni nisu htjeli upozoriti grabežljivca na svoju prisutnost, ali su kasnije digli buku kako bi naučili svoju bebu da je susret s takvom životinjom opasan.

6. Vrane i gavranovi

Gavrani i vrane su živi dokaz da nije bitna veličina vašeg mozga već kako ga koristite. Ove životinje brzo uče, a istraživanja pokazuju da bi četveromjesečni gavrani mogli biti inteligentni poput nekih odraslih majmuna.

Eksperimenti su također pokazali da gavrani mogu planirati budućnost pomoću alata koje su ljudi naučili da koriste.

S druge strane, vrane imaju odlično pamćenje i pamte ljudska lica, identificirajući neke ljude kao prijatelje, a druge kao neprijatelje.

7. Pacovi i miševi

Iako male, ove životinje su veoma pametne i imaju odlično pamćenje. Veoma su druželjubivi i vole svoju porodicu.

Nezasluženo ih se povezuje sa lošim osobinama i ekstremno su zloupotrijebljeni u laboratorijske svrhe.

Vole da uzvrate istom naklonošću koja im je pružena i zauzvrat cijene masažu, češkanje iza ušiju ili čak golicanje.

8. Afrički sivi papagaji

Mnoge ptice mogu oponašati ljudski govor, ali se za afričke sive papagaje kaže da su najuspješniji govornici. Eksperimenti također dokazuju da razumiju riječi i mogu obavljati neke kognitivne zadatke koji su izvan granica čak i petogodišnjih ljudi.

U 2019. papagaj po imenu Griffin završio je seriju eksperimenata u kojima je morao zaključiti gdje su orasi skriveni u čašama na osnovu kojih se čaša pokazalo da su prazne.

Uvijek je uspešno birao čašu koja je garantovano imala orah osim ako istraživači nisu pokušali da ga natjeraju da prokocka šansu 50-50.

Griffin je navodno "mrzio" kockanje za orah za koji je obično imao zagarantovane šanse da ga pronađe, ali bi se ponekad odrekao sigurne stvari ako bi to značilo priliku da dobije dodatnu specijalnu poslasticu Skittlea.

"Ako je želio taj vrlo poseban slatkiš, morao bi ići na stranu 50-50", rekla je tada kognitivna psihologinja Irene Pepperberg, istraživačka saradnica na Univerzitetu Harvard."Dovoljno dobar procenat vremena kockao se. Ali ono što je bilo zanimljivo je da ako izgubi, ne bi kockao na sljedećem pokušaju."

9. Pčele

Pčele su s razlogom prozvane "najpametnijim insektima na svijetu". Mogu rješavati zagonetke i imaju izuzetne navigacijske vještine. Jedan eksperiment je otkrio da pčele utvrđuju optimalan put do cvijeta uz ponovljene posjete, značajno smanjujući vrijeme koje im je potrebno da do njega stignu.

Drugi eksperiment je otkrio da pčele stvaraju mentalne slike objekata poput ljudi i da mogu prenijeti prepoznavanje objekata svojim osjetilima.

Na primjer, mogu prepoznati predmete u mraku dodirom ako su ih već vidjele.

10. Gorile

Nazovite to ljudskom pristrasnošću, ali svi veliki majmuni su na ovoj listi. Gorile, zajedno sa čimpanzama, bonobama i orangutanima, mogu se obučiti da komuniciraju koristeći neki znakovni jezik.

Čuveni gorila po imenu Koko napravio je korak dalje i navodno je savladao znakovni jezik. Kaže se da je Koko poznavao više od 1.000 znakova rukom i razumio 2.000 riječi engleskog jezika. U divljini, gorile koriste alate, imaju zauzet društveni život i čak se smiju.

11. Svinje

Vjerovali ili ne, svinje su zaista pametne životinje. Imaju odlično dugoročno pamćenje; mogu razlikovati koje svinje poznaju, a koje su strance; i čak mogu biti društveno manipulativni sa drugim svinjama.

Takođe su veoma razigrane. Posjetite jednu od najnevjerovatnijih avanturističkih destinacija za ljubitelje životinja – Bahame – za svoju priliku da plivate i igrate se s njima.

12. Ovce

Ovce imaju jako dobro pamćenje; one koriste sličan neuronski proces i dio mozga koji ljudi koriste za pamćenje stvari.

Također su pokazale da imaju emocije prikazujući različite izraze lica i samoliječe se jedući određene biljke koje ih mogu izliječiti.

13. Slonovi

Sa najvećim mozgom od svih kopnenih životinja i tri puta više neurona od ljudi, slonovi su se pokazali kao vrlo pametna stvorenja.

Istraživanja su pokazala da slonovi zapravo mogu razlikovati ljudski rod, starost i etničku pripadnost, samo po zvuku nečijeg glasa. Takođe imaju sjajno pamćenje, pokazuju emocije i razumiju govor ljudskog tijela.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza