Znak tijela

Kako se rukujete? Postoji pet načina koji otkrivaju vaš karakter

23.04.2024. 10:09 / Izvor: N1
posao

Rukovanje je puno više od toga što ljudi misle.

Rukovanje je puno više od toga što ljudi misle.

Može reći mnogo toga o povjerenju, namjeri, kontroli, strahu, zastrašivanju i nedostatku poštovanja. Zbog toga je dobro znati kako čitati ovaj jednostavan, ali informativan znak tijela.

1) Dvostruko rukovanje

Ako se čovjek rukuje tako da koristi i drugu ruku, to je znak da prihvaća dominaciju sugovornika, ali želi raspravu. Time poručuje: ‘Razgovarajmo o tome’ i pokazuje da je iskren i otvoren za komunikaciju. Međutim, ako je druga ruka postavljena na vrh protivnikove, to može značiti nedostatak povjerenja i oblik samoobrane, prenosi 24sata.hr.

2) Dominantno rukovanje

Rukovanje poput hrvača i prebacivanje na ruku protivnika. Dlan okrenut prema dolje pokazuje dominaciju i čak se može smatrati agresivnom. Osoba u osnovi kaže: ‘Ja sam šef, nije me briga što misliš, ja ću imati posljednju riječ’. Okretanje ruke prema dolje je znak preuzimanja kontrole nad drugom osobom.

3) Ponizno rukovanje

Obrnuto, dlan okrenut prema gore je ‘pokorni’ stisak ruke. Ova vrsta rukovanja označava plašljivu osobu ili ljude koji se boje. To znači da čovjek nije siguran i lako može biti dominiran. Ako podsvjesno dopuštate da palac druge osobe bude na vrhu, dajete sugovorniku kontrolu.

4) "Mrtva riba"

Ako je stisak ruke mlitav poput ‘mrtve ribe’, to otkriva nedostatak predanosti, ravnodušnost, pa čak i slabost. Daje poruku da taj čovjek može lako postati pokoran. Ipak, u nekim kulturama kao npr. u afričkim zemljama, mekano rukovanje je pristojan pozdrav dok se čvrsto može smatrati uvredljivim.

5) Hrpa mrkve

Kada se čovjek rukuje i stisne ruku između prstiju pokazuje pasivnost, odnosno poručuje: ‘Nije me briga. Neću se ni truditi’. No, to također može značiti da taj čovjek jednostavno ne voli fizički kontakt.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza