Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
spavanje

18.06.2024 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: N1

Nije dobro biti noćna ptica

Kasni odlazak na spavanje može izazvati mentalne probleme

Nova istraživanja pokazuju da biti noćna ptica nije dobro za vaše mentalno zdravlje.

Nova istraživanja pokazuju da biti noćna ptica nije dobro za vaše mentalno zdravlje.

Odlazak na spavanje do 1 ujutro može smanjiti rizik od razvoja mentalnih i ponašajnih stanja poput depresije i anksioznosti, prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca u časopisu Psychiatry Research.

Istraživači su usporedili preferirano vrijeme spavanja, poznato kao hronotip, sa stvarnim ponašanjem spavanja gotovo 74,000 odraslih osoba iz Velikoj Britaniji.

Istraživači su očekivali da će ostajanje vjerno svom hronotipu biti vrlo važno.

Ali su otkrili da, bez obzira na vašu preferenciju spavanja, noćne ptice ne napreduju nakon mraka, piše New York Post.

“Otkili smo da usklađenost s vašim hronotipom ovdje nije ključna, već da stvarno ostajanje budnim kasno nije dobro za vaše mentalno zdravlje,” objasnio je glavni autor studije Jamie Zeitzer, profesor psihijatrije i bihevioralnih nauka na Univerzitetu Stanford, u izjavi. “Velika nepoznanica je zašto.”

Među sudionicima, 19,065 se identificiralo kao jutarnji tipovi, 6,844 kao večernji tipovi i 47,979 kao negdje između.

Istraživači su utvrdili da su noćne ptice koje su bile usklađene sa svojim hronotipom bile 20% do 40% sklonije dijagnozi mentalnog poremećaja u usporedbi s noćnim pticama koje su imale rani ili srednji raspored spavanja.

Oni koji ustaju sa suncem imaju najbolje mentalno zdravlje.

Istraživači su nagađali da rezultati mogu biti povezani s hipotezom “um nakon ponoći”, koja kaže da budnost nakon ponoći može povećati rizik od impulzivnih i štetnih ponašanja.

"Ako bih morao pogađati, jutarnji ljudi koji su budni kasno vrlo su svjesni činjenice da njihov mozak ne radi baš kako treba, pa mogu odložiti donošenje loših odluka," rekao je Zeitzer.

"S druge strane, večernja osoba koja je budna kasno misli: ‘Osjećam se odlično. Ovo je odlična odluka koju donosim u 3 sata ujutro," dodao je.

Stručnjaci preporučuju sedam do devet sati sna noću. Zeitzer savjetuje noćnim pticama da pokušaju usvojiti raniju rutinu kako bi pomaknuli svoje obrasce spavanja, iako je to teško i neće promijeniti njihov hronotip.

"Biološki gledano, to je vrlo slično gumi - uzmete jedan slobodan dan, i vratite se tamo gdje vaše tijelo želi biti," rekao je.

Kasni odlazak na spavanje zdravlje

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)