Mozak ne radi na "piši-briši" principu: Sve što stigne do mozga tu i ostaje dok nas ima

Mozak je složen organ koji kontrolira misli, pamćenje, emocije, dodir, motoričke sposobnosti, vid, disanje, temperaturu, glad i svaki proces koji regulira naše tijelo.

Zajedno, mozak i kičmena moždina koja se proteže od njega čine centralni nervni sistem ili CNS.

Tatyana Chernigovskaya je sovjetska i ruska naučnica u oblasti neuronauke, psiholingvistike i teorije uma, zaslužna naučnica.

Neurolingvist i eksperimentalni psiholog, doktor filologije i biologije, dopisni član Norveške akademije nauka stoji u njenoj impresivnoj biografiji.

Foto: Myspeaker.ru

U jednom od skorijih predavanja, upozorila je ljude koliko je važno da svoj mozak zaštitimo od nebitinih informacija jer "sve ono što primite u um, u umu i ostaje".

"Ako jedete svašta, postoje sredstva da pročistite crijeva. Mozak se ne čisti. Sve što je stiglo do mozga, tu i ostaje.", kaže Chernigovskaya.

Ono šta primimo u um, u njemu i ostaje

Ona upozorava ljude na to koliko je važno da svoj mozak zaštitimo od nebitinih informacija jer "sve ono što primimo u um, u umu i ostaje".

"Zato ponavljam: ne gledajte gluposti, ne čitajte idiotske knjige, ne gledajte idiotske filmove, ne komunicirajte sa budalama. Sve to će ostati u vašoj glavi. Poštedite sebe. Poštedite svoju glavu. Zašto biste svoj jedinstveni život ispunjavali smećem?", izričita je.

Mozak sve pamti

"Čak i ako ste snagom volje odlučili, dovoljno je da više ne razmišljate o tome, da kažete sebi "nikada se neću sjetiti".... Mozak sve pamti. Iz glave se ništa ne može izbaciti. Kada dođe određeni momenat, sve će isplivati na površinu", zaključila je dr. Chernigovskaya.

Umjetnost je, prema njenom mišljenju posljednja nada za modernog čovjeka koji je veoma uronjen u digitalni svijet.

Google generacija je već rođena

"Mi se igramo sa digitalnim svijetom. Svi sjedimo za kompjuterima, svi imamo "aparate" u džepovima. Ne možete ništa da uradite povodom toga. Ali virtuelnost svijeta raste. Sa ovim dolazi i porast onoga što su Amerikanci spremali da proglase pandemijom mentalnih bolesti. "Google generacija" je već rođena - djeca koja imaju previše transparentnu granicu između stvarnog svijeta stvari i virtuelnog svijeta, gdje provode sve svoje vrijeme. Vidim ozbiljnu opasnost u tome", rekala je.

Prema njenim riječima, postoji rizik da ljudi prestanu da budu biološka vrsta, jer su čip u glavi, vještački organi itd. odavno prestali da budu elementi naučne fantastike.

Još jedna opasnost, prema ovoj naučnici jeste da je svijet postao transparentniji i da svi znaju ko šta radi.

"Ali bit će još gore. Jer genom je najtajnija stvar koju čovjek treba da ima. Ali ova tajnost se ne može održati. Bit će u nekoj bazi podataka.", pojašnjava.

MORAMO OSLOBODITI SVOJ MOZAK

U ovim uslovima veoma je važno školovati djecu, kaže.

"Umjetnost nije u tome da mlada dama iz dobre porodice treba da zna ko je Vivaldi. Ne, ne o tome. Mora da ima drugačiji način razmišljanja. To je drugačiji svijet ophođenja sa svijetom. Imanuel Kant je rekao da mi ne izvlačimo zakone iz prirode, već joj ih pripisujemo ili čak propisujemo. Zato što imamo takav mozak. Da bismo stvarali nove stvari, moramo osloboditi svoj mozak.", pojasnila je.

Djeca, kaže, moraju imati slobodan mozak.

"Ne bi trebalo da sjede u sobama, vezani za stolicu.." kaže.

Ako umjetnost nije dostupna javnosti, jaz između intelektualaca i drugih će se proširiti, stava je Chernigovskaya.