
28.04.2025 |
Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE
Izvor: Akta.ba
Otkriće otvara mogućnosti za potpuno nove terapijske pristupe koji bi mogli promijeniti način na koji se MS liječi i prevenira.
U velikom iskoraku prema razumijevanju multiple skleroze (MS), međunarodni tim znanstvenika predvođen istraživačima sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu identificirao je dvije specifične vrste crijevnih bakterija koje bi mogle igrati ključnu ulogu u razvoju bolesti. Otkriće otvara mogućnosti za potpuno nove terapijske pristupe koji bi mogli promijeniti način na koji se MS liječi i prevenira.
Studija na blizancima razotkrila ključne razlike
Kako bi smanjili utjecaj genetskih i okolišnih čimbenika, znanstvenici su proučavali 81 par identičnih blizanaca, od kojih je jedan imao dijagnosticiranu multiplu sklerozu, dok drugi nije. Ova metodologija omogućila im je da s iznimnom preciznošću otkriju razlike u sastavu crijevne mikrobiote koje bi mogle biti povezane s razvojem bolesti.
Rezultati su pokazali da su dvije bakterijske vrste — Eisenbergiella tayi i Lachnoclostridium — bile znatno češće prisutne kod osoba s MS-om. Kada su te bakterije prenesene u germ-free transgene miševe, sklonije razvoju MS-slične bolesti, kod životinja su se razvili simptomi karakteristični za multiplu sklerozu. Zanimljivo je da su ženski miševi pokazali veću sklonost razvoju bolesti, što odgovara poznatim podacima da MS češće pogađa žene.
Novi uvidi u vezu crijeva i mozga
Iako su prethodna istraživanja već sugerirala da crijevni mikrobiom može utjecati na autoimune bolesti, ovo je prvo istraživanje koje je precizno identificiralo konkretne bakterijske vrste povezane s MS-om. Znanstvenici vjeruju da ovi mikroorganizmi mogu modulirati imunološki sustav na način koji potiče upalne procese u središnjem živčanom sustavu, što je ključno obilježje multiple skleroze.
"Ovi nalazi pružaju izravne dokaze da određene crijevne bakterije mogu uzrokovati ili pogoršati autoimunu reakciju karakterističnu za MS," istaknuli su autori studije.
Otkriće bi moglo imati dalekosežne posljedice za liječenje i prevenciju multiple skleroze. Terapije koje ciljaju na specifične bakterije u crijevima — bilo putem prehrane, probiotika, prebiotika ili čak transplantacije mikrobiote — mogle bi postati novi alat u borbi protiv bolesti.
"Prilagođavanjem crijevnog mikrobioma mogli bismo jednog dana spriječiti razvoj multiple skleroze kod osoba s visokim rizikom ili usporiti njezino napredovanje kod onih koji su već oboljeli," dodaju istraživači.
Ova studija potvrđuje sve veći značaj crijevno-moždane osi u razvoju autoimunih bolesti i predstavlja važan korak prema razvoju ciljanih, personaliziranih terapija za multiplu sklerozu. Iako je pred znanstvenicima još mnogo posla, otkriće crijevnih bakterija Eisenbergiella tayi i Lachnoclostridium kao potencijalnih okidača bolesti označava početak nove ere u razumijevanju i liječenju MS-a.
Objavljeno u: Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS), 21. aprila 2025.
Za više detalja, možete pristupiti punom tekstu studije putem sljedeće poveznice:
🔗 PNAS - Multiple sclerosis and gut microbiota study
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.