Second hand u BiH: Od radnji za plići džep do potrage za brendiranim komadima

Ranije smatrane radnjama za građane slabijeg imovinskog stanja, second hand prodavnice danas su postale omiljeno mjesto za lovce na unikatne modne komade, bez obzira na godine ili spol.

Kupci svih profila redovno obilaze izloge u potrazi za kvalitetom, poznatim brendovima, ali i neobičnim predmetima koje je teško pronaći u klasičnim trgovinama.

"Kada je u pitanju demografija kupaca, pravila više ne postoje. Tokom ljetnih mjeseci naj traženiji su kupaći kostimi, ljetne haljine, majice i šorcevi. Najveće gužve imamo utorkom i petkom ujutru kada stiže nova roba, pa najbrži kupci već u prvim satima razgrabe najbolje komade" – navode iz jedne banjalučke second hand prodavnice.

Roba u ovu radnju uglavnom stiže iz uvoza – najčešće iz Njemačke, Slovačke i Nizozemske.

Prvo se rasprodaju peškiri, potkošulje, ali i brendirana odjeća, torbe i obuća. Nerijetko se radi o originalima visoke mode ili kvalitetnim prvim kopijama, dok su izuzetno traženi i pristupačniji brendovi poput Zare, kao i sportska oprema.

Među pristiglom robom zabilježeni su i nesvakidašnji artikli, poput motociklističkih kaciga, skija i opreme za ronjenje.

Thrift trend i prodaja na društvenim mrežama

Pored fizičkih radnji, rasprodaja i preprodaja polovnih stvari sve je popularnija na društvenim mrežama kroz takozvani Thrift trend, koji promoviše reciklažu odjeće, posuđa i nakita.

"Odjeća koju prodajem uglavnom je iz mog ili majčinog ormara. Najčešće mi se javljaju djevojke u dvadesetim godinama. Rad s kupcima zna biti iscrpljujući, a na samom početku sam napravila grešku kada sam poslala paket od 70 KM za koji nikada nisam dobila novac" – ispričala je vlasnica jednog banjalučkog profil na Instagramu za prodaju polovne robe.

Ona dodaje da bi dolazak platformi poput popularne aplikacije Vinted znatno olakšao poslovanje i privukao veliki broj korisnika na našem tržištu.

Nerealni skokovi cijena ugrožavaju smisao industrije

Međutim, rast popularnosti donio je i negativne pojave. Sve je veći broj dugogodišnjih kupaca koji upozoravaju na nerealno visoke cijene polovne robe, čime se gubi primarni smisao ove kupovine.

"Sve se češće dešava da se cijene polovne odjeće izjednačavaju s novom. Nedavno sam probala običnu sintetičku košulju kojoj je trebalo zašiti dugmad i odnijeti je na hemijsko čišćenje, a koštala je čak 36 KM. Cijene su postale nerealne, osim ako nije riječ o prepoznatljivom brendu ili izuzetnom kvalitetu" – navodi jedna od bivših redovnih mušterija.

Uprkos povremenim nelogičnostima u cijenama, prodaja polovne robe nastavlja rasti, balansirajući između ekološke svijesti, potrebe za uštedom i želje za jedinstvenim stilom, pišu Nezavisne novine.