Kako se mijenjaju zahtjevi pri opremanju stanova u novogradnji u BiH

Tržište novogradnje u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježi izraženu ekspanziju: gradi se više stambenih objekata, prodaja novih stanova raste iz kvartala u kvartal, a kupci se sve češće odlučuju za useljenje u potpuno nov prostor umjesto u stariju gradnju.

Uz taj rast mijenja se i pristup opremanju stana – manje se kupuje stihijski nakon useljenja, a više se unaprijed planira budžet, raspored namještaja i redoslijed radova.

Cijena stana je samo dio ukupnog troška useljenja

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadratnog metra novog stana u Federaciji BiH u prvom tromjesečju 2026. godine iznosila je 3.501 KM, što je rast od oko 7,7 posto u odnosu na prosjek iz 2025. godine.

Sarajevo ostaje daleko najskuplje tržište: prosječna cijena kvadrata novog stana u glavnom gradu u istom periodu popela se na 4.226 KM, dok je u ostalim općinama Federacije iznosila oko 3.001 KM po kvadratu.

Međutim, kupovina stana za većinu kupaca predstavlja tek prvi, iako najveći, izdatak na putu do useljenja. Nakon preuzimanja ključeva slijedi niz dodatnih troškova: kuhinja sa uređajima, kućna tehnika, namještaj za dnevni boravak i spavaće sobe, te tekstil i dekorativni detalji.

Upravo zato sve više kupaca budžet za opremanje planira paralelno sa budžetom za sam stan, umjesto da o njemu razmišlja tek nakon useljenja. S tim da treba istaći, da su kupci koji kupuju nekretninu za izdavanje spremniji da ulože više u uređenje. Naime, kvalitetnije opremanje stana za izdavanje, bilo kratkoročno (po principu stan na dan) bilo dugoročno, kasnije omogućava veću cijenu najma, te je ovakva investicija dugoročno isplativija.

Kada je riječ o samom trošku opremanja, ne postoji jedinstvena prosječna cifra koja bi vrijedila za sve stanove. Konačan iznos prije svega zavisi od kvadrature stana, potom od kvaliteta odabranog namještaja, količine namještaja izrađenog po mjeri, te od nivoa opreme, od osnovnih kućnih aparata do potpuno ugradbene tehnike.

Otvoreni tlocrti mijenjaju izbor namještaja

Jedna od najizraženijih promjena u projektovanju novih stanova u BiH jeste sve češća primjena otvorenog tlocrta, u kojem su kuhinja, trpezarija i dnevni boravak spojeni u jedinstven prostor, bez klasičnih zidova koji ih razdvajaju.

Ovakav raspored posebno je prisutan u manjim i srednjim stanovima, gdje spajanje prostorija omogućava racionalnije korištenje dostupnog prostora i prostor čini vizuelno većim nego što zaista jeste.

Ovakav koncept mijenja i logiku po kojoj se bira namještaj. U pregrađenim stanovima svaka prostorija je imala jasnu funkciju određenu zidovima, pa je namještaj uglavnom trebalo samo da popuni prostor u skladu s tom funkcijom.

U otvorenom tlocrtu tu ulogu preuzima sam namještaj, koji sada treba da: definiše zone unutar prostora, na primjer da razgraniči radni dio od dnevnog boravka; da odvoji prostor za sjedenje od prostora za objedovanje, najčešće pomoću ugaone garniture za dnevni boravak, tepiha ili niže police koja služi kao vizuelna granica; da zadrži prostor vizuelno otvorenim, čemu doprinose niži komadi namještaja.

Zbog toga se pri opremanju otvorenih stanova sve više razmišlja o namještaju i kao o alatu za organizaciju prostora, a ne samo kao o dekoraciji.

Funkcionalnost postaje važnija od same estetike

Rast cijena kvadrata primorava kupce da se opredjeljuju za stanove manje kvadrature, a to direktno utiče i na to kako kupci biraju namještaj. Funkcionalnost sve češće postaje prvi kriterij pri odabiru, dok je izgled, iako i dalje važan, drugi faktor u odlučivanju.

Tako su sve traženiji komadi namještaja koji mogu obavljati više funkcija odjednom: garniture koje se razvlače u krevet za goste, stolovi koji se produžavaju kada zatreba dodatni kapacitet, kreveti sa fiokama ili podignutim ramom za dodatnu ostavu. Čak se i od sporednih komada, kao što su recimo taburei ili klupe za obuvanje, očekuje da imaju dodatnu funkciju (najčešće dodatni prostor za odlaganje).

Iako je ponuda namještaja za opremanje doma ovog tipa namijenjena prije svega manjim stanovima, višenamjenski komadi se sve više javljaju i u većim stanovima, jednostavno zato što olakšavaju svakodnevnu organizaciju prostora.

Pored multifunkcionalnosti, kupci sve više obraćaju pažnju i na jednostavnost održavanja. Kupci favorizuju materijale koji su otporni na habanje, lako se čiste, a sve ćešće se traže i gušći tapacirani materijali koji ne privlače i ne lijepe za sebe prašinu i dlake kućnih ljubimaca.

Kada je riječ o dugotrajnosti, ona dolazi do izražaja kod kuhinja i plakara, gdje se razlika u kvalitetu materijala i okova najviše osjeti nakon nekoliko godina svakodnevne upotrebe.

Kako planirati opremanje novog stana prije useljenja

Kako biste izbjegli situaciju da stan bude useljiv, ali neupotrebljiv, opremanje je potrebno isplanirati mnogo prije nego što se dobiju ključevi. Nekoliko koraka posebno se izdvaja kao korisno:

1. Odredite budžet za opremanje odvojeno od budžeta za stan. Po mogućnosti već u fazi kada se bira kredit ili pregovara cijena stana dobro je isplanirati i budžet za namještaj.​

2. Izmjerite tačne mjere prostorija prije bilo kakve kupovine i obavezno računajte da je potrebno da ostane slobodno oko 40–50% horizontalnog prostora.​

3. Najprije birajte velike komade namještaja, dok dekorativni detalji i dodatni namještaj mogu sačekati sljedeću fazu opremanja.

​4. Uskladite plan namještaja sa pozicijom instalacija, posebno sa radijatorima, utičnicama, priključcima za vodu.

​5. Na kraju dobro je ostaviti manji dio budžeta u rezervi za stvari koje se pokažu potrebnim tek nakon useljenja.

Detaljno planirajte

Dakle, viša cijena kvadrata, sve veći broj kompaktnijih stanova i sve zastupljeniji otvoreni tlocrti, direktno se odražavaju i na način opremanja stambenog prostora i izbor namještaja.

Ukratko, pri izboru namještaja fokus više nije samo na izgledu, već na budžetu, iskorištenosti prostora i mogućnosti da isti komad namještaja ali i prostor zadovolje više potreba.

Kupci sve više opremanju pristupaju racionalno, razmišljaju o tome koliko će se namještaj uklopiti u njihove buduće potrebe, a ne samo kako će izgledati odmah nakon useljenja.