Od obične infekcije do ozbiljnog rizika: Šta se događa kada antibiotik ne djeluje

Antibiotici su decenijama bili jedno od najvažnijih oružja moderne medicine. Infekcije koje su nekada odnosile živote danas se često liječe relativno jednostavno. Međutim, njihova prekomjerna i nepravilna upotreba dovela je do sve ozbiljnijeg problema – mikroorganizmi postaju otporni na lijekove kojima ih pokušavamo suzbiti. Antimikrobna rezistencija zato više nije prijetnja neke daleke budućnosti. Ona se već događa.

Većina ljudi barem jednom je dobila antibiotik zbog upale grla, infekcije mokraćnih puteva, upale pluća ili neke druge bakterijske infekcije.

Popije se terapija i očekuje poboljšanje.

Ali šta se događa kada lijek koji je godinama uspješno liječio određenu infekciju više ne djeluje?

Tada ljekari moraju posegnuti za drugim antibioticima, liječenje može trajati duže, biti skuplje i zahtijevati hospitalizaciju. U najtežim slučajevima mogućnosti liječenja postaju veoma ograničene.

Upravo to je suština antimikrobne rezistencije (AMR), koju Svjetska zdravstvena organizacija svrstava među vodeće globalne prijetnje javnom zdravlju.

Ne postaje čovjek otporan na antibiotik – nego bakterija

Jedna od čestih zabluda jeste da čovjek postaje otporan na antibiotike.

To nije tačno.

Otpornost razvijaju bakterije i drugi mikroorganizmi.

Kada su izložene lijekovima, osjetljive bakterije uglavnom budu uništene, ali neke mogu preživjeti zahvaljujući genetskim promjenama ili već postojećim mehanizmima otpornosti. One se potom razmnožavaju i mogu prenijeti otpornost drugim bakterijama.

Rezultat je infekcija koju je sve teže liječiti standardnim lijekovima.

Rezistencija je prirodan evolucijski proces, ali ljudsko ponašanje značajno ubrzava njeno širenje.

Poseban problem predstavlja nepotrebno uzimanje antibiotika, pogrešno doziranje, samoinicijativno prekidanje ili mijenjanje terapije, korištenje lijekova bez odgovarajuće medicinske procjene, kao i njihova pretjerana upotreba u različitim sektorima.

Antibiotici ne liječe gripu i prehladu

Posebno je važno razlikovati bakterijske i virusne infekcije.

Antibiotici djeluju protiv bakterija. Ne djeluju protiv virusa.

Zbog toga antibiotik neće izliječiti gripu niti običnu virusnu prehladu.

Njegovo nepotrebno korištenje u takvim situacijama ne donosi korist pacijentu, ali može doprinijeti razvoju i širenju rezistentnih bakterija.

Problem nastaje i kada se antibiotici koriste na svoju ruku, kada se uzimaju ostaci prethodne terapije ili lijek koji je ranije propisan drugoj osobi.

Odluku o tome da li je antibiotik potreban, koji lijek treba koristiti, u kojoj dozi i koliko dugo treba trajati terapija treba donositi na osnovu stručne medicinske procjene.

Zašto se ovo tiče i ljudi koji rijetko koriste antibiotike?

Antimikrobna rezistencija nije individualni problem.

Rezistentne bakterije mogu se širiti između ljudi, kroz zdravstvene ustanove, zajednicu, životinje, hranu i okoliš.

Zbog toga činjenica da neko lično rijetko koristi antibiotike ne znači da je zaštićen od infekcije rezistentnom bakterijom.

U tome i jeste jedna od najvećih opasnosti AMR-a.

Posljedice pogrešne upotrebe antibiotika ne ostaju samo kod osobe koja ih koristi.

Problem je mnogo veći od obične infekcije

Savremena medicina u velikoj mjeri zavisi od efikasnih antimikrobnih lijekova.

Velike operacije, transplantacije organa, liječenje malignih bolesti, intenzivna njega i brojni drugi medicinski postupci nose rizik od bakterijskih infekcija.

Ako antibiotici izgube djelotvornost, povećava se rizik koji prati i procedure koje danas smatramo standardnim dijelom medicine.

Zbog toga se antimikrobna rezistencija ne posmatra samo kao problem liječenja pojedinačnih infekcija.

Ona može ugroziti način na koji funkcioniše veliki dio savremene zdravstvene zaštite.

Cijena rezistencije mjeri se i životima

Razmjere problema već su ogromne.

Velika međunarodna analiza objavljena u časopisu The Lancet, koja je procjenjivala globalno opterećenje bakterijskom antimikrobnom rezistencijom u 2019. godini, povezala je bakterijsku AMR sa približno 4,95 miliona smrti, dok je oko 1,27 miliona smrti direktno pripisano bakterijskoj rezistenciji.

Novija istraživanja upozoravaju da bi bez efikasnijeg odgovora broj žrtava u narednim decenijama mogao značajno rasti.

Problem ima i ekonomsku dimenziju.

Kada prvi antibiotik ne djeluje, pacijentu mogu biti potrebne dodatne pretrage, skuplji lijekovi, duži boravak u bolnici i kompleksnije liječenje. Produžava se i odsustvo sa posla, dok zdravstveni sistemi snose veće troškove.

Zato antimikrobna rezistencija nije samo pitanje medicine.

Ona je istovremeno zdravstveni, društveni i ekonomski problem.

Antibiotici se ne koriste samo kod ljudi

Borba protiv antimikrobne rezistencije ne završava u ordinaciji i apoteci.

Antimikrobni lijekovi koriste se i u veterinarskoj medicini i proizvodnji hrane, dok ostaci lijekova i rezistentni mikroorganizmi mogu dospjeti i u okoliš.

Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne institucije problem posmatraju kroz koncept „Jedno zdravlje“ (One Health).

Ideja je jednostavna: zdravlje ljudi, životinja i okoliša međusobno je povezano.

Rezistencija koja nastane ili se proširi u jednom segmentu može imati posljedice u drugom.

Šta možemo uraditi?

Rješenje nije prestati koristiti antibiotike.

Naprotiv, antibiotici su neophodni lijekovi koji svakodnevno spašavaju živote. Cilj je sačuvati njihovu djelotvornost za situacije u kojima su zaista potrebni.

Za pojedinca to prije svega znači ne uzimati antibiotike bez stručne procjene, ne koristiti tuđu ili ranije preostalu terapiju i pridržavati se propisane terapije i uputa zdravstvenog radnika.

Važne su i mjere kojima se infekcije uopće sprečavaju – higijena ruku, vakcinacija, sigurna priprema hrane i odgovorno ponašanje u slučaju zaraznih bolesti.

Na nivou zdravstvenog sistema potrebni su racionalno propisivanje lijekova, kvalitetna mikrobiološka dijagnostika, praćenje rezistencije i potrošnje antibiotika, kontrola infekcija te kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika i stanovništva.

Istovremeno su potrebna ulaganja u razvoj novih antibiotika, dijagnostičkih metoda, vakcina i drugih načina prevencije i liječenja infekcija.

Lijek koji moramo sačuvati

Možda najveći problem antimikrobne rezistencije jeste to što se njene posljedice često ne vide dok antibiotik zaista ne zatreba.

Dok terapija djeluje, lako je zaboraviti koliko je njena efikasnost dragocjena.

Tek kada uobičajeni lijek više ne može zaustaviti infekciju, postaje jasno šta znači izgubiti antibiotik na koji smo se decenijama mogli osloniti.

Antimikrobna rezistencija zato nije problem samo ljekara, farmaceuta, bolnica ili ljudi koji trenutno imaju infekciju.

To je pitanje očuvanja lijekova koji će možda sutra biti potrebni svakome od nas.