Grijna sezona je počela, a s njom i pitanje koliko grijati stan tokom hladnih dana da bude toplo i zdravo, a da računi ne porastu previše. Odgovor zavisi od prostorije i od toga ko u stanu živi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim smjernicama o stanovanju i zdravlju preporučuje da temperatura u domu bude dovoljno visoka da zaštiti ukućane od štetnih posljedica hladnoće. Za zemlje s umjerenom ili hladnijom klimom kao sigurnu i uravnoteženu temperaturu navodi 18 stepeni. To je donja granica za zdrave odrasle osobe, dok starijim osobama, maloj djeci i hroničnim bolesnicima može biti potrebna i viša temperatura.
Prema WHO-u, hladni stanovi povezani su s češćim respiratornim i drugim zdravstvenim problemima, pa ovu preporuku označava kao "snažnu".
Svaka prostorija ima svoju temperaturu
Konkretnije preporuke za pojedine prostorije daje njemačka Savezna agencija za okoliš (Umweltbundesamt). Prema njoj, u dnevnom boravku i dječijoj sobi dovoljno je 20 stepeni, u kuhinji 18, a u spavaćoj sobi 17 stepeni.
Na većini termostatskih ventila na radijatorima srednji položaj, najčešće broj 3, odgovara otprilike temperaturi od 20 stepeni.
Agencija upozorava da ni pretjerana štednja nije dobra. Ako se stan previše ohladi, raste vlažnost i opasnost od buđi. Savjetuje i da se jedna prostorija ne grije toplim zrakom iz druge, otvaranjem vrata prema hladnijoj sobi.
Svaki stepen manje štedi energiju
Prema podacima iste agencije, svaki stepen više u prostoriji zahtijeva oko šest posto više energije za grijanje. Spuštanjem temperature s 22 na 20 stepeni potrošnja se tako smanjuje za približno 12 posto.
Noću se toplina gubi i kroz prozore. Spuštene roletne ili navučene zavjese mogu te gubitke smanjiti za oko 20 posto.
Kako provjetravati
Prozor otvoren "na kip" cijeli dan troši toplotu, a zrak ne osvježava dovoljno. Umweltbundesamt zato preporučuje udarno provjetravanje: nekoliko puta dnevno širom otvoriti prozore na pet do deset minuta i za to vrijeme zavrnuti radijator.
Što je u prostoriji hladnije, to je češće treba provjetravati, jer hladniji zrak može primiti manje vlage. U loše izoliranim stanovima vlažnost zraka tokom grijne sezone trebala bi biti ispod 50 posto.
