Branko Đurić Đuro prvi put će nastupiti s autorskom predstavom "Đurologija" pred publikom u Jajcu 27. novembra, u okviru 2. AVNOJ Festa. U razgovoru za organizatore festivala govorio je o naslijeđu Nadrealista, granicama satire u današnjem društvu, antifašizmu i zajedništvu kao odgovoru na podjele.
Jajce će od 23. do 29. novembra biti domaćin drugog AVNOJ Festa, koji organizuje JU "Muzej II zasjedanja AVNOJ-a". Značajan dio ovogodišnjeg programa posvećen je sarajevskom pokretu New Primitives, čiji su humor, ironija i satira obilježili osamdesete godine i ostavili prepoznatljiv trag u regionalnoj kulturi.
Jedan od centralnih događaja bit će izvođenje "Đurologije" u petak, 27. novembra, u Domu kulture Jajce. Iako je s ovom predstavom obišao brojne svjetske pozornice, Đuri će ovo biti prvi susret s jajačkom publikom.
"Do sada sam odigrao 827 predstava 'Đurologija' po cijelom svijetu i igrao sam na nekim mjestima i po dvadesetak puta, a evo prvi put dolazim u Jajce i moram vam reći da me to raduje. Kad se spomene Jajce, prva asocijacija je naravno AVNOJ i meni kao čovjeku rođenom sredinom prošlog vijeka to mnogo znači", kazao je Đurić.
Od Sidneja do Jajca, publika prepoznaje iste stvari
"Đurologija" se oslanja na svakodnevne situacije, navike i male nelogičnosti koje publika prepoznaje bez obzira na to gdje živi. Upravo je to, prema Đurinim riječima, razlog zbog kojeg predstava izaziva slične reakcije u različitim dijelovima svijeta.
"Svugdje ljudi jednako reaguju na 'Đurologiju'. Apsolutno svugdje, od Sidneja do Los Angelesa, ljudi prepoznaju svoje dnevne rutine i događaje o kojima poslije predstave počnu razmišljati na potpuno drugačiji način", istakao je.
Dolazak na festival koji ove godine odaje počast pokretu New Primitives otvorio je i pitanje slobode duha, otpora malograđanštini i društvenih vrijednosti koje su obilježile rad njegove generacije.
Đuro kaže da su pripadnici tog pokreta bili, a vjeruje da su i danas, borci za sve oblike slobode. Sarajevo u kojem su stvarali pamti kao sredinu čija je snaga bila u različitostima.
"Živjeli smo u prekrasnoj miješanoj sredini i prepoznavali svu tu šarolikost kao kvalitet. Nažalost, sve ono čime smo se bavili u svojim najcrnjim predviđanjima se ostvarilo. Još samo nekoliko naših skečeva nije postalo stvarnost. Neki od njih su blizu 'realizacije', recimo raspad Evropske unije", rekao je uz smijeh.
Politička stvarnost nadmašila skečeve
Govoreći o tome koliko je danas moguće koristiti satiru protiv podjela i ekstremizma, Đurić ocjenjuje da je sama stvarnost postala toliko apsurdna da autorima ostavlja malo prostora za nadogradnju.
"Danas Nadrealisti ne bi imali šta da rade. Sve što se događa i što možemo pratiti je već toliko nadrealno, ludo, satirično samo po sebi, da ne znam šta bi čovjek tu još mogao dodati", kazao je.
Prema njegovom mišljenju, prizori iz političkog života danas često nadmašuju ono što je nekada bilo zamišljeno kao televizijska satira.
"Realni snimci iz nekog parlamenta su već sami po sebi smješniji od mnogih skečeva Nadrealista. Da ne govorim da likove kakvi se danas pojavljuju u politici ne bismo mogli ni koristiti nekada prije u Nadrealistima, jer bi tada izgledali kao pretjerivanje", dodao je.
U razgovoru se osvrnuo i na budućnost antifašizma, u kontekstu historijskog revizionizma i novih podjela na prostoru bivše Jugoslavije.
"Iskreno, volio bih da pojam antifašizma ostane na nivou sjećanja, ali nažalost toliko je povoda u svijetu i kod nas da se on ne može i ne smije ugasiti", poručio je Đurić.
Umjetnost pod pritiskom, zajedništvo kao oslonac
Iako svojim radom u glumi, muzici i režiji povezuje ljude širom regije, Đuro ne smatra da su kultura i umjetnost same po sebi garancija iskrene solidarnosti. Upozorava da i one mogu postati prostor za nametanje poželjnih stavova i podjela.
"Kultura i umjetnost danas postaju mediji za plasiranje svega i svačega. Nema više romantike nigdje, pa čak ni u umjetnosti. Sve postaje oružje u rukama medija koji nas na razne načine pokušavaju 'programirati' šta treba da mislimo i šta je pravilno, a šta nije", smatra Đurić.
Posebno problematizira favorizovanje umjetnika zbog njihovih stavova i odnos prema onima koji misle drugačije. Ipak, vjeruje da postoje autori čiji rad i dalje uspijeva povezati publiku i prevazići podjele.
"Mada znam da još uvijek postoje iskreni umjetnici koji povezuju ljude na našim prostorima na pravi način, svojim koncertima, nastupima, izložbama... i znam da će to pobijediti. Pravda uvijek pobjeđuje", rekao je.
Na pitanje kako manji gradovi poput Jajca mogu zadržati mlade i razvijati živu kulturnu scenu, Đurić odgovara da se ne radi samo o lokalnom izazovu. Centralizam vidi kao globalni problem, a prostor za promjenu pronalazi u snažnijim vezama među ljudima.
"Smisao treba naći u lokalnosti, zajedništvu i povezivanju ljudi", zaključio je Đuro.
