Kako postići da tijelo cijeli dan radi kao stroj

Danas više ne vrijedi pravilo osmosatnog radnog vremena pogotovo za one koji se bave poduzetništvom. Na poslu se nerijetko provodi i više od 12 sati, a obroci koje na brzinu konzumiramo ne mogu nam dati svu potrebnu energiju za učinkovito obavljanje radnih zadataka.

Nutricionist savjetovališta za nutricionizam i dijetetiku eHrana Goran Purić kaže da naše navike, unos hrane i kvaliteta probavnog sustava definiraju naš život.

"Nekada ljudi nisu imali svijest o hrani kao faktoru zdravlja i nije bilo ni tako raznolike ponude namirnica koje mi danas možemo konzumirati. Dakle, mi možemo ono što naši preci nisu mogli ili znali, pa onda i iskoristimo to u svrhu vlastitog zdravlja i življenja maksimuma kvalitete svog života", kaže Purić.

Mnoge bolesti današnjeg društva imaju korijene u lošoj i nebalansiranoj prehrani. Na svoje zdravlje, koje nam je najbitnije, možemo utjecati sami.

Ako nam je dano rođenjem, neispravnim rukovanjem ga možemo uništiti. A da bismo ga povratili, treba vremena.

Kako bi što jasnije prikazao utjecaj hrane koju jedemo na funkcioniranje naših tjelesnih sustava, Purić opisuje što se događa kada pojedemo jedan, po njegovom mišljenju, uobičajeni obrok koji većina ljudi učestalo konzumira.

"Prosječan obrok sastoji se uglavnom od mesa, krumpira ili tjestenine i kruha. Njegov sastav i kombinacije nikako nam ne idu u prilog. Ovdje je važno naglasiti da je osnovni problem ove kombinacije njena nevjerojatna učestalost konzumiranja. Dakle, uglavnom jedemo jedno te isto", naglašava Purić.

Dodaje da se vrlo brzo nakon ovakvog obroka osjećamo umorno i iscrpljeno, a to nije potrebno. Obrok služi tome da se tijelo opskrbi hranjivim tvarima i energijom potrebnom za njegovo normalno funkcioniranje.

Dakle, nakon obroka koji nam treba pružiti za život važne hranjive tvari i energiju, trebali bismo se osjećati osvježeno, a nikako umorno.

"Ukoliko vam probavni sustav funkcionira kako treba, hrana se u želucu u obliku kašaste mase (himusa) zadržava između tri i pet sati. No, kada konzumirate ovakav obrok, vrijeme zadržavanja drastično se povećava što dalje dovodi do niza neželjenih posljedica kao što su raspadanje hrane, fermentacija hrane i nedovoljno probavljanje hrane. Do svega ovoga dolazi zbog određenih karakteristika pojedinih komponenti ovog prosječnog obroka i njihovih dijametralno suprotnih načina probave", objašnjava on.

U prvom redu to se odnosi na izbore ugljikohidrata koji su u ovakvom obroku koncentrirani i/ili rafinirani. Zbog toga se probavljaju na drugačiji način od ostatka obroka, a svojim sastavom, koji je osiromašen vlaknima, ometaju probavu ostale hrane.

"Hrana se u probavnom traktu može u ovim slučajevima zadržati i više od 70 sati. U tom vremenu dolazi do degeneracije hrane i dodatnog umaranja organizma jer u ovom slučaju tijelo troši više energije. Može doći i do probavnih tegoba te nastanka toksina. Trenutni pad energije ima svoj uzrok u neprestanim oscilacijama koncentracije šećera u krvi. Nizak je kad smo gladni dok naglo raste kad konzumiramo ovakve izvore ugljikohidrata. Tijelu ove nagle promjene nikako ne odgovaraju, te pokušava nastalu situaciju što prije sanirati i u tu svrhu sprema višak šećera u masne zalihe. Dakle, cilj vam je jesti drugačije izvore ugljikohidrata, koji omogućavaju postepeni ulaz šećera u krv i dulji osjećaj sitosti", zaključuje Purić.