
01.06.2013 |
Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE
Izvor: Metro-portal
Noćno škripanje zubima, koje se stručno zove bruksizam, nije nimalo bezazleno i može uzrokovati i druge zdravstvene probleme.
Noćno škripanje zubima, koje se stručno zove bruksizam, nije nimalo bezazleno i može uzrokovati i druge zdravstvene probleme. Bruksizam može biti uzrokovan skupljanjem mišića kojima žvačemo, koje često izaziva iritaciju usne šupljine, dakle bolesti desni ili promjene građe čeljusne kosti.
To je i razlog što velik broj djece pati od škripanja zubi. Time im se urezuju zubi, a liječnici kažu da čak 15 posto djece predškolske dobi škripi zubima. Sve to može imati dalekosežne posljedice. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta u Zapadnoj Virginiji u svojoj studiji su pokazali da se djeca koja barem jednom tjedno intenzivno škripe zubima puno manje uključuju u društvene aktivnosti. Iako se broj djece koja škripe smanjuje s godinama, neki se toga ne riješe u potpunosti.
Bruksizam tako muči i čak pet posto odraslih, a češće zubima škripe oni koji su napeti ili tjeskobni. Iako škripanje zubima može nekoga i probuditi, sami ''škripači'' nisu svjesni svojih noćnih radnji. Ako je skupljanje mišića kojima žvačemo vrlo jako, može nam se uništiti i zubna caklina, čime nam zubi postaju osjetljiviji. Povišena napetost tih mišića može uzrokovati i česte glavobolje.
Psihijatri kažu da škripanje zubima povisuje stimulativne tvari poput amfetamina. Više zubima škripe i ljudi sa zastojem distribucije neurotransmitera dopamina i ljudi koji ga uzimaju u obliku lijeka. Usprkos brojnim teorijama, ni danas se ne zna koji su točno uzroci bruksizma. Nagađa se o tome u kojoj je mjeri škripanje zubima nasljedno i u vezi s epilepsijom, pa čak i mentalnom zaostalošću. Za bruksizam još uvijek nema ni lijeka. Ipak je moguće zaštititi zube specijalnim oblogama koje se danas svugdje mogu kupiti.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.