
12.11.2013 |
Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE
Izvor: eKapija.ba
Fondacija Dogs Trust koji u Bosni i Hercegovini provodi petogodišnji projekat obilježila je danas prvu godinu rada.

Fondacija Dogs Trust koji u Bosni i Hercegovini provodi petogodišnji projekat obilježila je proteklog mjeseca prvu godinu rada.
"Dva su razloga zbog kojih je fondacija koja ima sjedište u Velikoj Britaniji odlučila da za svoj petogodišnji program, vrijedan pet miliona eura, odabere baš našu zemlju: to je prevashodno kvalitetan i sistemski orijentisan zakon o zastiti i dobrobiti zivotinja donesen 2009. koji predstavlja smjer u kojem se kompletno evrpsko zakonodavstvo razvija, barem kada je riječ o upravljanju populacijom pasa. Drugi, jednako važan razlog, bila je potreba da se u Bosni i Hercegovini osigura infrastruktura potrebna za njegovu neometanu primjenu" rekao je tom prilikom Bećirović.
Govoreći o akcijama sterilizacije, Bećirević je najavio početak nove sterilizacije pasa u Kantonu Sarajevo koja traje od 04. do 30. novembra . "Dogs Trust čvrsto stoji na stanovištu da je sterilizacija vlasničkih pasa jedan od osnovnih načina prevencije porasta broja napuštenih pasa na ulicama. Svjesni smo i tereta koji sterilizacija vlasničkih pasa može imati na budžete građana-vlasnika pasa pa je naša naredna akcija osigurala besplatnu sterilizaciju za vlasničke pse. Tvrdimo, na osnovu iskustva sticanog preko 120 godina da je ovo najvažniji korak u uspostavljanju sistema koji osigurava dugoročan i stabilan sistem upravljanja populacijom pasa u Bosni i Hercegovini", zaključio je Bećirović.
STAV FONDACIJE ZA PSE DOGS TRUST O PRIJEDLOGU UVOĐENJA KLAUZULE O EUTANAZIJI U AZILIMA U ZAKON O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA
KO JE DOGS TRUST:
Vodeća svjetska fondacija za pse koja se duže od 120 godina bavi upravljanjem populacijom pasa i koja o tome savjetuje i Vladu Velike Britanije.
ZAŠTO SMO U BOSNI I HERCEGOVINI:
Zbog progresivnog Zakona i očigledne potrebe da se pomogne u njegovoj primjeni i tako riješe problemi koje stvaraju napušteni psi.
U ČEMU JE PROBLEM:
Praksa koju treba nastojati ukloniti jeste napuštanje pasa i njihovo ostavljanje na ulici, gdje neki od njih zaista uzrokuju probleme. Građani Bosne i Hercegovine su, nažalost, već iskusili te probleme i mi iskreno suosjećamo sa svim žrtvama napada takvih pasa. Životinje ne mogu biti sretne ako najprije ljudi nisu sretni. Dakle, mi jesmo za hitno rješavanje očiglednih problema i u tome od početka nudimo pomoć svima odgovornim.
ŠTA JE UZROK PROBLEMA:
Neodgovorni vlasnici koji napuštaju svoje nesterilizirane ljubimce ili izbacuju na ulicu neželjene okote u kombinaciji s vrlo slabom primjenom Zakona.
KAKAV JE PRISTUP PROBLEMU:
Bavljenje samo posljedicama, uvođenjem klauzule o eutanaziji, dugoročno je puno skuplje i neefikasno rješenje, jer bi neodgovorni vlasnici i dalje neometano nastavili generirati problem opterećujući budžete lokalnih vlasti koje bi konstantno morale iznalaziti sredstva za finansiranje skupih eutanazija.
ŠTA JE RJEŠENJE:
Potpuna primjena postojećeg Zakona, jer rješenje mogu dati samo sve mjere provedene zajedno. Nikakvo mijenjanje zakona samo po sebi neće dovesti do rješenja bez napornog i predanog rada na njegovoj primjeni.
ZAŠTO SMO PROTIV PRIJEDLOGA:
Prijedlog jednostavno neće dovesti do željenog poboljšanja. I mi želimo da se djeca osjećaju sigurno, ali kao stručnjaci iz ove oblasti znamo i tvrdimo da ovaj prijedlog neće do toga dovesti. Također, svi vodeći domaći stručnjaci, stručna udruženja i stručne obrazovne institucije dijele naše mišljenje.
HOĆE LI PRIJEDLOG POJEFTINITI PRIMJENU ZAKONA:
Prijedlog neće pojeftiniti primjenu Zakona kako to kaže predlagač, jer ostavlja sve njegove postojeće odredbe za koje se tvrdi da se nisu mogle provesti zbog nedostatka sredstava, i samo dodaje novu obavezu i trošak eutanazije. Eutanazija je inače puno skuplja od sterilizacije. Ako Zakon do sad nije mogao biti primijenjen, kako će to tek biti sada?
HOĆE LI SE PRIJEDLOG UOPĆE MOĆI PROVESTI:
Prijedlog se neće moći provesti jer bi za njegovu provedbu morale biti već provedene sve druge odredbe Zakona (higijenski servisi, azili, udomljavanje i sl.), što nije slučaj. Dakle, nedostaje potrebna infrastruktura, a da ona postoji, problem bi, zapravo, već u velikoj mjeri bio riješen.
MOŽE LI SE NA DRUGI NAČIN DOĆI DO HITNOG POBOLJŠANJA:
Da. Zakon, zapravo, već predviđa eutanaziju svih agresivnih, zaraženih i bolesnih pasa u interesu javne sigurnosti, a domaći stručnjaci misle da je takvih priličan broj. Ostali socijalizirani i veterinarski potpuno obrađeni psi mogu se dijelom udomiti, a dijelom ostaviti da prožive svoj relativno kratak životni vijek, čuvajući nas, zapravo, kao primarno teritorijalne životinje, od prodora poludivljih i zaraženih pasa kojih su puna brda oko gradova. Ovo predstavlja najefikasnije i najjeftinije rješenje.
ŠTA UČINITI DA SE PROBLEM RIJEŠI DUGOROČNO:
Treba uvesti predviđenu identifikaciju i registar pasa te početi sankcionirati neodgovorno vlasništvo djelujući tako na izvor problema. Problem uzrokuju ljudi, oni koji ga generiraju i oni koji takvo ponašanje ne sankcioniraju.
JESU LI OPRAVDANA POREĐENJA S DRUGIM ZEMLJAMA:
Ne. Slična klauzula zaista postoji u nekim zemljama, ali je situacija neuporediva jer su te zemlje poodavno primijenile sve druge odredbe ovakvog zakona, tako da takvu eutanaziju kao, prije svega, prilično skupo rješenje, gotovo i ne primjenjuju. Savim sigurno je nisu koristile kad su rješavale svoje probleme s ovako velikim brojem pasa lutalica, jer se ona pokazala kao skupo i neefikasno rješenje.
Mnogi članovi Parlamenta BiH shvataju da prijedlog nije dobar i glasali su protiv njega. Pozivamo i ostale uvažene članove da urade isto glasanjem za amandman koji bi zaustavio ovaj prijedlog.
Glasanje protiv prijedloga ne znači slaganje s postojećim stanjem u kojem psi lutalice uzrokuju probleme građanima, već jednostavno zaustavljanje lošeg prijedloga koji ne bi donio nikakvo poboljšanje.
Rješenje je da svi oni koji Zakon trebaju primijeniti napokon to počnu i činiti u punom kapacitetu, koncentrirajući se, prije svega, na preventivne mjere.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.