Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Izbirljivost u prehrani nije do želuca, već do glave i stava

03.07.2014 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: 24sata

Izbirljivost u prehrani nije do želuca, već do glave i stava

Želudac vam se diže na prokulice, korijandar vam ima okus poput sapuna ili naprosto ne možete probaviti gljive? Sve je to u vašoj glavi, tvrde znanstvenici.

Želudac vam se diže na prokulice, korijandar vam ima okus poput sapuna ili naprosto ne možete probaviti gljive? Sve je to u vašoj glavi, tvrde znanstvenici, piše Huffington Post. Ipak, objašnjavaju kako neke preferencije u prehrani jesu zadane i svojstvene većini ljudi - a to je odbojnost prema gorkim te nepoznatim začinima i povrću, ponajviše hrani koja ne raste u njihovom podneblju. 

Biljke proizvode gorak okus kako bi od sebe odbile predatore, a ljudi su razvili osjećaj odbojnosti prema tom okusu kao svojevrsni zaštitni mehanizam. No da evolucija i dalje ima tako snažan učinak na ljude, tada nitko ne bi jeo kelj, cvjetaču i slične namirnice, objašnjava prehrambeni stručnjak Frank Bruni.

U svojim se tvrdnjama poziva na američku studiju iz 80-ih, prema kojoj glavni razlog što će netko jesti ili odbiti, ovisi isključivo o stavu.

"Tko je slobodoumniji i više voli eksperimentirati, taj će probati i zavoljeti više vrsta hrane, dok će oni izbirljivi u glavi složiti priču kako oni to naprosto ne mogu jesti", ističe Bruni.

Kao primjer za to navodi masline i oštrige koje mnogi ne vole jesti kao mali, no do odrasle dobi se nađu u više situacija u kojima se upravo ta hrana jede, pa popuste pritisku i povremeno je kušaju u društvu. Što im okus postane poznatiji, to je više zavole, objašnjava Bruni.

foto: fotolia

osjetljivost na hranuIzbirljivost u prehranipreferencije u prehraniFrank Brunimaslineostrige

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)