Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Ovo je deset najopasnijih virusa na svijetu

15.08.2014 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: Deutsche Welle

Ovo je deset najopasnijih virusa na svijetu

Posljedice širenja virusa ebole možda izgledaju katastrofalno, ali ebola nije najopasniji virus koji hara planetom. Nije ni HIV. Deutsche Wele donosi listu deset najopasnijih virusa u svijetu.

Posljedice širenja virusa ebole možda izgledaju katastrofalno, ali ebola nije najopasniji virus koji hara planetom. Nije ni HIV. Deutsche Wele donosi listu deset najopasnijih virusa u svijetu.

1. Najopasniji virus na svijetu je marburg virus. On je ime dobio po malom i idiličnom njemačkom gradu u kom su braća Grim sakupljala ideje za svoje bajke. Virus je tamo prvi put identifikovan 1967. godine, kada su zaposleni u jednoj laboratoriji zaraženi preko zelenih majmuna iz Ugande. Od marburške groznice je tada stradalo sedam ljudi. Virus Marburg izaziva hemoragična oboljenja i, kao i u slučaju ebole, prouzrokuje konvulzije i krvarenja sluzokože, kože i organa. Stopa smrtnosti kod inficiranih osoba je 90 odsto.

2. Postoji pet vrsta ebole, a svaka od njih je dobila ime po nekoj državi ili regiji u Africi: Zair, Sudan, Reston, Tai Forest, Bundibugio. Zairska ebola je najsmrtonosnija. Ona izaziva smrtnost u 90 odsto slučajeva, a širi se u Gvineji, Sijera Leoneu, Liberiji i šire. Naučnici kažu da su zairsku ebolu u gradove najvjerovatnije donijele leteće lisice – vrsta slijepih miševa koji se hrane voćem.

3. Hanta virus prouzrokuje različite vrste bolesti. Dobio je ime po rijeci između Sjeverne i Južne Koreje, gdje su se američki vojnici zarazili hanta virusom tokom Korejskog rata 1950. godine. Ovaj virus prouzrokuje plućna oboljenja, temperaturu i insuficijenciju bubrega.

4. Različite vrste ptičjih bolesti obično izazivaju paniku – što je možda i opravdano, jer je stopa smrtnosti u ovim slučajevima 70 odsto. Ali je rizik od dobijanja H5N1 virusa, koji je jedan od najpoznatijih, zapravo vrlo mali. Ovim virusom se možete zaraziti jedino putem direktnog kontakta s živinom, što objašnjava zbog čega je najviše slučajeva evidentirano u Aziji, gdke ljudi često žive u neposrednoj blizini kokošaka.

5. Medicinska sestra u Nigeriji je bila prva osoba koja se inficirala lasa virusom. Ovaj virus prenose glodari, a njegova pojava može biti vrlo endemskog karaktera, što znači da se virus javlja u određenom regionu, na primjer u zapadnoj Africi, i može da se aktivira u bilo kom trenutku. Naučnici tvrde da 15 odsto glodara u zapadnoj Africi nose lasa virus.

6. Virus junin prouzrokuje argentinsku hemoragičnu groznicu. Ljudi koje su zaraženi ovim virusom pate od zapaljenja tkiva, kožnih krvarenja i sepse. Međutim, problem je u tome što su ovi simptomi toliko česti, da je bolest teško dijagnostikovati u prvi mah.

7. Viralna hemoragična groznica Krim-Kongo prenosi se preko krpelja. Po brzini napredovanja je slična eboli i marburgu. Tokom prvih nekoliko dana infekcije pojavljuju se igličasta krvarenja na licu, ustima i u ždrijelu.

8. Virus mačupo prouzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu. Takođe je poznat i kao crni tifus. Infekcija izaziva visoku temperaturu, praćenu obilnim krvarenjima. Napreduje slično kao i virus junin. Može se prenijeti s čovjeka na čovjeka, ali su i glodari često nosioci zaraze.

9. Naučnici su otkrili i virus šume Kiasanur (KFD), koji je prvi put identifikovan u šumama na jugozapadnoj obali Indije 1955. godine. Prenosi se preko krpelja, ali naučnici kažu da je teško definisati ko su tačno nosioci ovog virusa. Pojedini tvrde da to mogu biti pacovi, ptice i veprovi. Zaraženi ovim virusom pate od visokih temperatura, jakih glavobolja i bola u mišićima koji prouzrokuje krvarenja.

10. Denga groznica, poznata i kao kostolomna groznica, je tropska bolest od koje postoji stalna pretnja. Ukoliko planirate godišnji odmor u tropskim predelima, obavezno se informišite o ovom virusu. Njega prenose komarci, a godišnje se na popularnim destinacijama, kao što su Tajland i Indija, ovim virusom zarazi od 50 do 100 miliona ljudi. Ipak, najugroženiji su svakako onih dvije milijarde ljudi koji žive u oblastima u kojima obitava ovaj virus. 

virusbraća Grimvirus MarburgH5 N1kfddenga groznica

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)