Čemu nas uči kineska medicina: Pravilna ishrana za dugovječnost

TKM ima holistički pristup, što znači da se osobama obraća pojedinačno – ne generalizuje problem, jeftina je i, u izvjesnom smislu, lakša od zapadne medicine, budući da služi kao ’preventivni pravilnik’ o svakodnevnom ritualu negovanja duha i tela. Tradicionalni oblici liječenja drevne kineske civilzacije i dalje važe za alternativni pristup, iako je od strane Svjetske zdravstvene organizacije zvanično priznata kao grana medicine.

Pisac i urednik Mika Ono u svojoj knjizi ’Ancient Wisdom, Modern Kitchen: Recipes from the East for Health, Healing and Long Life’, pisala je drvnoj kineskoj medicini, u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti – Yuan Wang i Warren Sheir.

Ovo je pet jednostavnih savjeta o ishrani o kojoj je pisala Mika Ono:

Ljepota je u balansiranoj ishrani

Na Zapadu je ’normalno’ eliminisati određenu grupu namirnica, naročito masti i ugljene hidrate, ili održavati svoju ishranu na svega nekoliko istih stvari. Još gora situacija nastaje kada su te jednolične stvari – brza hrana, ili samo meso, uz izbjegavanje povrća i voća punih vitamina i minerala. TKM se zalaže za raznovrsnu ishranu, jer nijedna namirnica nije ’štetna’ po vaše zdravlje ili figuru, ali je treba konzumirati u optimalnoj mjeri. Jedna kineska poslovica glasi: ’Kiselo, slatko, gorko, ljuto – sve mora da se proba’. Hrana se, između ostalog, koristi da uspostavi ravnotežu između pojedinca i njegovih/njenih prirodnih ciklusa, kao i segmenata životnog okruženja. Vodite računa i da konzumirate određene namirnice ’kad im je vrijeme’, odnosno sezona, te kada su svježe i neprerađene.

Vodite računa o temperaturi hrane

Radi poboljšanja ravnoteže cijelog organizma, TKM savjetuje da oni koji imaju tendenciju da jedu hladnu hranu i pikantne začine – tu naviku zamjene konzumacijom toplih namirnica i blažih dodataka jelu. Ovo se ne odnosi samo na ’fizičku temperaturu’ hrane, već i na njeno dejstvo na organizam (na primjer, kapi znoja koje cure dok jedete kari, navodi Oko). Na toplijem kraju spektra hrane nalaze se: đumbir, čili papričice, cimet, kurkuma, oraščići, praziluk i orasi. Tople namirnice su naročito pogodne tokom zime. Slično tome, ljudima koji imaju tendenciju da jedu vruću hranu ili rade i borave u jako toplom okruženju, savjetuje se da konzumiraju hranu koja ’pripada hladnijem kraju’ spektra, a to su: hladna nana, citrusi, tofu, mleko, zelena salata, celer, krastavac i paradajz.

Šarenilo na trpezi

Nevezano za slatke i slane šarene spacijelitete čije su boje dobijene vještačkim putem, u svijetu prirodnih namirnica, tradicionalna kineska medicina uči ljude kako da konzumiraju hranu raznih boja: ljubičasta – patlidžan, crvena – paradajz, zelena – spanać, narandžasta – šargarepa, žuta – limun... Vodeći računa o ovom izobilju ’u bojama duge’, kineska terapija transformiše ono što se na Zapadu često svrstava u dvije kategorija: voće i povrće, posmatrajući ih kompleksnije. Naučne studije su povezale fitohemikalije u boji biljnih namirnica sa zdravim efektima. Na primjer, crveni paradajz, paprika i lubenica sadrže likopen (povezan sa prevencijom raka), narandžasta i žuta voća kao što su skvoš, šargarepa i kajsija posjeduju beta karoten (može da smanji rizik od raka i srčanih bolesti), bijeli i crni luk sadrže niz sulfida (u borbi protiv bakterija i raka, a za jačanje imunog sistema).

Sirova hrana nije uvek bolja od termički obrađene

Pod pretpostavkom da birate prirodnu, uglavnom organsku hranu, tradicionalna kineska medicina preporučuje drugačiji pristup u kuhinji. Prema ovom predanju, hladna, sirova hrana poput salata je posebno teško za probavu i treba je jesti umjereno. Kuvana hrana se smatra izuzetno korisnom za svakoga ko se zbog neke bolesti osjeća slabašno, u trudnoći ili poodmaklom dobu, jer termička obrada može pomoći oslobađanju hranljivih materija i olakšavanju njihove apsorpcije.

Jedite dok niste 70 procenata ’puni’

Istočnoazijska tradicija u svemu naglašava umjerenost, te ključ za zdravlj i dugovječnost nije samo u raznim vrstama hrane, već i u količini. Kineska poslovica kaže: ’Za dug život, jedite dok ste 70 odsto’, a sličnu krilaticu imaju i Japanci imaju sličan maksimu, premda se kod njih broje procenata odnosi na 80. Prejedanje je nepotrebno opterećivanje organizma, naročito digestivnih organa.