Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Ovi dijelovi tijela su nam višak

05.02.2016 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: 24sata.info

Ovi dijelovi tijela su nam višak

Postoje dijelovi naših tijela koji su nekad davno imali funkciju, ali danas su posve beskorisni. Kako tijelu ne rade štetu, priroda ih je ostavila i svi se rađaju s njima.

Postoje dijelovi naših tijela koji su nekad davno imali funkciju, ali danas su posve beskorisni. Kako tijelu ne rade štetu, priroda ih je ostavila i svi se rađaju s njima.

Od nastanka naših predaka do danas prošli su milioni godina. Za to vrijeme neki dijelovi našeg tijela postali su beskorisni iako su nekad bili vrlo korisni. Ovdje je šest primjera onoga što imamo, a ne služi baš ničemu:

1. Trtica ili repna kost

Ljudi više ne trebaju repove jer savršeno dobro balansiraju na vlastitim nogama. Međutim, većina sisavaca će imati rep u nekom trenutku svojg života, čak i ako su ga izgubili do trenutka dolaska na svijet. Između jedne sedmice i pet do osam sedmica nakon začeća, ljudski embrion izgleda da mu se razvija rep u majčinoj utrobi. Ali, do trenutka dolaska na svijet pretvori se u kičmu.

2. Muške bradavice

Muškarci i žene razvijaju se u majčinoj utrobi na jednak način u prvih 60 dana. Nakon toga će se kod onih s Y kromosomom pojaviti testosteron što će potaknuti razvoj muškog spolnog organa umjesto ženskog. Ali, do tog trenutka nastaće bradavice koje kasnije neće nestati pod uticajem muških hormona. To je vjerojatno zato što ne rade nikakvu štetu pa nisu nestale prirodnim putem.

3. Umnjaci

Ljudska čeljust s vremenom je postala manja, a rezultat toga je problem s umnjacima koji često nemaju dovoljno prostora u ustima za pravilan rast. To je razlog zašto nam nikako ne treba to da nam zubi rastu u odrasloj dobi. Osim toga, više nismo prisiljeni žvakati tvrdu hranu, sirovo povrće i meso. Naučnici se slažu i da danas pazimo na zube kako bi što duže trajali dok su našim precima brzo propadali i ispadali pa je bilo zgodno kad su im u odrasloj dobi narasla četiri nova zuba.

4. Mišići za ježenje

Ispod svake dlake nalazi se minijaturni mišić koji diže i spušta dlaku. Naši preci imali su puno više dlačica po tijelu i naježenost im je služila da bi izgledali veći i jači te zadržavali toplinu tijela. To danas rade mnoge životinje - u opasnim situacijama se naježe se bi izgledale veće i tako otjerale grabežljivce. Dobar primjer iz svakodnevice su mačke. To je razlog zašto se naježimo ako smo u nekom strahu ili ako nam je hladno. Nekad se krzno naših predaka tokom hladnih dana nakostriješilo jer im je to pomagalo da zadrže toplinu.

5. Treći kapak

Na samom kutu oka, uz nos, nalazi se malo tanke kože koja tamo zapravo ne treba biti jer čovjeku ne služi za ništa. To se zove - plica semilunaris ili treći kapak. Inače ih imaju ptice i reptili. Prozirni su i služe za zaštitu očiju od vlage, a u isto vrijeme omogućavaju životinji da vidi sve oko sebe.

6. Dijelovi ušiju

Grupa mišića koja pomiče uši ljudima je nepotrebna, osim možda za zabavu onima koji to mogu izvesti jer ne mogu svi. svi. Naime, u životinjskom svijetu ova radnja pomaže da se zvukovi bolje čuju, ali kod ljudi to nema nikakve veze niti pomaže boljem sluhu. Našim dalekim precima ta je mogućnost vjerovatno bila od velike koristi, piše Independent.

 

diejlovi tijela koji su nam višakljudsko tijeloanatomijadijelovi tijelavišak na tijelučovjek

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)