
04.10.2016 |
Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE
Izvor: Agencije
Snaga Inglandove teorije je u tome da ona daje uvid u fizičke osnove Darvinove teorije evolucije.
Džeremi Ingland, fizičar Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT) tvrdi da život nije toliko misteriozan kao što se čini, uprkos tome što je nastao iz nežive materije. U novom naučnom radu, on objašnjava kako jednostavni fizički zakoni čine složeni život vjerovatnijim. Drugim riječima, veće iznenađenje bi bilo da nema života u svemiru, nego da postoji planeta puna života kakva je Zemlja.
Šta je zajedničko za sve materije? Sve apsorbuju i emituju energiju. Dok kamen apsorbuje malu količinu energije, prije nego što ostatak rasprši nazad u svemir, život upija više energije i otpušta manje. To ga čini boljim za redistribuciju energije i proces konvertovanja i trošenja energije je jednostavno fundamentalna karakteristika svemira.
Prema Inglandu, drugi zakon termodinamike životu daje značenje. Zamislite šolju vruće kafe koja se nalazi na sobnoj temperaturi. U jednom trenutku će i šoljica kafe poprimiti sobnu temperaturu i tako će i ostati – njena energija se rasula. Sada zamislite molekule toplog praiskonskog okeana. Ingland tvrdi da se materija polako, ali neizbježno reorganizovala u oblike koji bolje koriste toplu energiju okeana.
Snaga Inglandove teorije je u tome da ona daje uvid u fizičke osnove Darvinove teorije evolucije i pomaže u objašnjavanju nekih evolucionih tendencija koje sama evolucija ne može objasniti. Prilagođavanje koje nije od očigledne koristi vrstama, mogu se objasniti ovom teorijom.
“Razlog zbog kog organizam pokazuje karakteristike X više nego Y,ne moraju biti zbog toga što je X u boljoj formi od Y, nego zato što fizička ograničenja čine razvoj jednostavnijimza X, nego za Y”, kaže on.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.