
01.04.2017 |
Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE
Izvor: Oslobođenje
Mnogi vjeruju da se ovaj svojevrsni "narodni praznik" pojavio krajem Srednjeg vijeka u Evropi kao "Dan svih luda.
Historijat "zbijanja šala" 1. aprila nije sasvim poznat.
Mnogi vjeruju da se ovaj svojevrsni "narodni praznik" pojavio krajem Srednjeg vijeka u Evropi kao "Dan svih luda", koji je bio opštenarodno veselje.
Englezi misle da je Dan šale preuzet sa Istoka i 1. april zovu "Danom svih glupaka". Finci taj dan povezuju sa proljetnim podučavanjem djece o privrednim radovima, a slično je i u Švicarskoj.
Postoje mišljenja da korijeni tog "praznika" dosežu do starog Rima, poznatog i po tome što su tamošnji žitelji umjeli da se dobro zabavljaju, smišljajući različite šale.
Mnogi misle da se taj običaj pojavio u 16. stoljeću u Francuskoj, oko 1564. godine, a za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio "aprilsku ribu".
U holandskom Eindhovenu održava se svojevrsna tradicija zbijanja šala 1. aprila, novine se utrkuju da objave "ekskluzivne" vijesti, kao na primjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.
Nijemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje loše osjećanje manje vezuju za zbijanje neukusnih šala, a više za predanje da se 1. aprila rodio apostol Juda, Kristov izdajnik.
Običaj zbijanja prvoaprilskih šala nije zaobišao ni balkanske prostore, pa se često u medijima moglo naći ponešto što bi "iznenadilo" čitaoce.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.