Možemo li se razboliti od klima uređaja ili su to samo mitovi?

Je li vaša izvansezonska prehlada, dobivena usred ljeta, zapravo posljedica provođenja previše vremena u klimatiziranim prostorima? Klime, zahvaljujući sposobnosti da brzo i učinkovito ohlade prostor i osuše ga od vlage, su postale rješenje za veliku većinu ljudi koji teško podnose ljetne vrućine.

S povećanjem broja prehlada i ljetnih viroza, ljudi se počinju pitati postoji li kakva povezanost između korištenja klime i povećanog broja bolesti respiratornog sistema.

Pokazalo se da je odgovor na to pitanje puno kompliciranije nego što se mislilo. Iako se nekad može povezati boravak u klimatiziranim prostorima s pojavom bolesti, nauka je jasna: Ne postoji dokaz da se klimu smatra odgovornom za ljetne prehlade ili upale gla i uha, piše Mic Network Inc.

Ljudi s ljetnim prehladama, glavoboljama ili bolestima dišnog sistema će najčešće reći da je to zato jer su cijeli dan “pod klimom”, i stvarno, istraživanja su pokazala da je veliki dio ljudi koji radi u zatvorenim klimatiziranim prostorima češće obolijevaju od prehladi i upala grla i uha.

Na drugu stranu, naučnici još uvijek nisu našli direktnu poveznicu između rada klime i povećanog broja oboljenja od bolesti respiratornog sistema, i to prvenstveno zbog toga što postoji niz relevantnih sporednih utjecaja na ljudsko zdravlje (kao na primjer pušenje, prehrana, vrijeme provedeno na suncu i slično).

"Virusi koji najčešće uzrokuju prehladu preživljavaju u prostorima u kojima je suhi i hladni zrak – najviše tokom zimskih mjeseci. Hladni zrak može isušiti unutrašnje stijenke nosa i na taj način smanjiti otpornost na viruse", piše WebMD.

Klime mogu dehidrirati membrane u nosu i učiniti ih podobnima za razvoj virusa. U istraživanju iz 2004. u kojem je sudjelovalo 940 odraslih žena dokumentirano je da žene koje su radile u uredima koji imaju centralnu klimu su češće bile na bolovanju zbog bolesti dišnih puteva te su češće posjećivale otorinolaringologe – piše New York Times.

Iako je ovo istraživanje postavilo osnovnu poveznicu između korištenja klima i povećanog broja oboljelih od bolesti dišnih puteva, ne postoje znanstveni dokazi da to podupru.

"Svaki čovjek posumnja da hlađenje i sušenje nosa smanjuje mogućnosti obrane dišnog sustava od infekcija, ali ne postoji nijedno eksperimentalno istraživanje koje to potvrđuje", izjavio je Ron Eccles, direktor Centra za istraživanja bolesti respiratornog sustava, za Mic network Inc..

"Mislim da je pošteno reći da promjene u kvaliteti zraka mogu pogoršati upale i infekcije kod ljudi sklonih problemima s dišnim sistemom. Loše održavanje jedinice s prljavim filterima mogu uzrokovati aerosolizirane bakterije i plijesan koje šete zdravlju", izjavio je dr. Al Rizzo, Viši medicinski savjetnik za Američko društvo za borbu protiv raka.

Na temelju dosad dostupnih znanstvenih dokaza, zaključak bi bio da sama klima nema utjecaja na oboljenja, ali neodržavane klime mogu imati štetan utjecaj na čovjeka uzrokujući razne infekcije i bolesti.