Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Ovo su znakovi da nešto ne valja sa štitnjačom

21.08.2017 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: hayat.ba

Ovo su znakovi da nešto ne valja sa štitnjačom

Pretpostavka je da će se svaka peta žena u jednom razdoblju života susresti s poremećajem štitnjače.

Pretpostavka je da će se svaka peta žena u jednom razdoblju života susresti s poremećajem štitnjače, a i broj oboljelih muškaraca sve je veći, tvrde stručnjaci. Osim genetike, bolesti štitnjače pogoduju stresan život, nepravilna prehrana te promjene hormonskog statusa poput trudnoće i menopauze.

Poremećaji u radu te važne žlijezde danas su drugi po redu endokrini problem po učestalosti, nakon dijabetesa. Prvi simptomi nepravilnog rada štitne žlijezde, koja se nalazi u vratu ispod Adamove jabučice su oticanje vrata, neobjašnjiv gubitak ili dobivanje na težini, ispadanje kose, kao i promjene u razini energije te raspoloženju, prenosi Express.

Kako štitna žlijezda kontrolira rad metabolizma, njezin poremećaj može rezultirati i s problemima plodnosti, ali i povišenim krvnim tlakom, oštećenjem srca kao i psihičkim problemima u obliku depresije. Najčešći oblici bolesti štitnjače su hipotireoza, u kojem ona luči premalo hormona te hipertireoza u kojem luči previše. Kako su stanja i uzroci poremećaja drugačiji, tako su drugačiji i simptomi.

Dijagnosticiranje

Najčešće metode utvrđivanja bolesti je analiza hormona štitnjače u krvi. Ako hormoni nisu u redu, tada se obavlja ultrazvuk štitnjače. Kod prisutnih čvorova u tkivu štitnjače radi se punkcija čvorova te scintigrafija štitnjače. U nekim slučajevima problem prolazi sam od sebe, dok je u većini potrebna terapija lijekovima. Kod postojanja čvorova kao i kod hipertireoze, koja se ne može kontrolirati dulje vrijeme, pristupa se operaciji štitnjače ili zračenju radioaktivnim jodom.

Hipotireoza

Najčešći uzrok nedovoljnog lučenja hormona štitnjače je autoimuna bolest Hashimotov sindrom koji se potvrđuje testiranjem antitijela tiroidne peroksidaze (TPO) i tireoglobulina (Tg). Autoimuna bolest može postojati i da nije došlo do poremećaja hormona, no takvo stanje treba pratiti liječnik jer i u tom slučaju mogu postojati simptomi bolesti.

Simptomi:

Debljanje bez pojačanog unosa hrane

Zadržavanje vode u tijelu

Zatvor i probavne tegobe

Stalan umor i manjak energije

Poremećaji menstrualnog ciklusa

Suha i perutava koža

Ispadanje kose

Pojava otekline na vratu tj. gušavosti

Povišen krvni tlak

Osjećaj udaranja srca

Osjećaj hladnoće zbog usporenosti metabolizma

Depresija

Psihomotorna usporenost

Neplodnost

Liječenje hipotireoze najčešće se svodi na nadomjestak prirodnih hormona štitnjače sintetskima, koji se piju svako jutro natašte, ovisno o dozi koja je tijelu potrebna.

Hipertireoza

Kod hipertireoze dolazi do pojačanog stvaranja hormona štitnjače, a najčešće je posljedica autoimunog procesa tj. Gravesove bolesti. Ostali uzroci su čvorovi i poremećaj u radu hipofize. Simptomi su često jače izraženi nego kod hipotireoze.

Simptomi:

Ubrzan rad srca

Prekomjerno znojenje

Neobjašnjiv gubitak težine uz velik apetit

Česte stolice

Subjektivan osjećaj vrućine

Podrhtavanje ruku i mišića tijela

Ispadanje kose

Krhki nokti

Oteklina na vratu

Nervoza i psihički nemir

Hiperaktivnost

Problemi s nesanicom

Poremećaj menstrualnog ciklusa

Problemi s vidom i buljavost očiju

Povišenje krvnog tlaka

Liječenje hipertireoze obuhvaća terapiju s antitireoidnim lijekovima koji blokiraju stvaranje i otpuštanje hormona štitnjače, kao i betablokatorima koji djeluju na usporavanje rada srca. Kako terapija može rezultirati nuspojavama poput smanjenja broja leukocita, ona nije doživotna.

Ne dođe li do povlačenja bolesti, tada se pristupa liječenju radioaktivnim jodom, djelomičnom ili potpunom odstranjenju štitnjače. Time se tijelo dovodi u hipotireozu, pa je potrebno nastaviti liječenje sintetskim hormonima.

štinjačaroidne peroksidazeAdamove jabučice

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)