11 znakova da ste posebni: Ovo ne može svako sa tijelom

Posebne fizičke karakteristike i vještine ima vrlo mali broj ljudi na svijetu poput uvrtanja jezika u trostruku cijev, micanja ušima ili nožnim prstima. Jeste li vi među njima?

1. Fleksibilan jezik

Kako biste ovo uopće mogli izvesti, jezik mora biti određene dužine i mišićnog tonusa. Genetika ima veliku ulogu u ovoj sposobnosti, a navodno su Indijanci imali vrlo fleksibilne jezike. Prema istraživanjima, jezik može saviti u rolu 63 posto ispitanika, 14 posto ga može presaviti na pola, a manje od jedan posto ga može oblikovati u trostruku cijev.

2. Mičete ušima

Samo 22 posto ljudi na svijetu može micati jednim uhom, a s dva uha još manje - tek 18 posto.

Nekada davno smo svi mogli micati ušima poput mačke jer smo tako osluškivali predatore, opasnosti i divlje životinje. S evolucijskim razvojem, taj mišić iznad uha nam je zakržljao jer nam više nije bio potreban, no ostao je aktivan kod malog broja ljudi. Navodno svi možemo naučiti micati ušima, ali za to je potrebno dugo vježbati.

3. Možete micati svakim nožnim prstom

Većina ljudi može micati samo velikim nožnim prstom, a iznimno malo i ostalim prstima.To je zato što samo veliki i najmanji prst imaju individualne mišiće dok ostale kontrolira jedan set mišića.

Vrlo rijetki mogu micati svim prstima, a navodno su oni veliki ljubitelji svoje osobne slobode pa su neki stručnjaci čak savjetovali ženama da takve muškarce izbjegavaju.

4. Možete polizati lakat jezikom

Vjeruje se da samo jedan posto ljudi na svijetu može ovo napraviti. Za to je potrebna kratka ruka i dugačak jezik, ali ni tada to nije recept za uspjeh.

5. Razdvojene jedinice

Autocesta između dvije jedinice, kako se zna reći u šali, posebna je karakteristika tek 20 posto ljudi.

Prema mišljenju stomatologa, riječ je o anomaliji koja zahtijeva medicinsku intervenciju.

No za mnoge vlasnike ovog razmaka to ih čini lijepima i jedinstvenima.

6. Možete podići samo jednu obrvu

Ovisno o tome koliko dobro možete kontrolirati mišiće lica, ovisi i mogućnost podizanja samo jedne obrve.

Većina ljudi koja može ovo, može i micati ušima. Naučnici vjeruju da su prvi ljudi mogli zasebno micati obrvama, kao što to danas još uvijek čine određene vrste majmuna kada im prijeti opasnost.

7. Rupice na obrazima

Samo 25 posto ljudi ih ima i rijetko se nasljeđuju. Riječ je o prirodnom defektu velikog jabučnog mišića.

Čak i kada ih oba roditelja imaju, to nije garancija da će ih dijete naslijediti. Većina ljudi ima dvije rupice, po jednu na svakom obrazu, a vrlo je rijetko da imaju samo jednu rupicu. Pretpostavka je da su se rupice razvile zato da bi bili što privlačniji i šarmantniji drugima. Rupice nas obično podsjećaju na slatke bebe zbog čega su nam i ljudi s njima draži i slađi, prenosi portal 24sata.

8. Rupica iznad uha

Procjenjuje se da se s rupicom iznad uha rađa oko pet posto ljudi na svijetu. U SAD-u ovu značajku ima manje od jedan posto populacije dok je u Aziji ima oko 10 posto novorođenčadi. Obično su smještene na mjestu gdje se uho spaja s licem, a nazivaju se preaurikularni sinus. Većina ljudi ih ima samo iznad jednog uha, no kod nekih ljudi mogu biti s obje strane glave. Riječ je o nasljednom urođenom defektu o kojemu je prvi pisao naučnik Van Heusinger 1864.

Evolucijski biolog Neil Shubin smatra da je riječ o "evolucijskom ostatku ribljih škrga".

Ove rupice ne uzrokuju nikakve probleme, ali potrebno je obratiti veću pozornost na njihovu higijenu jer ako se ne čiste redovito mogu se inficirati. No i tada se taj problem uspješno rješava antibioticima. Također, piercinzi se ne preporučuju na tom mjestu.

9. Autostop palac

Ovako savijeni palac obično nas asocira na auto stopiranje, no samo mali broj ljudi na svijetu može ga savinuti na ovaj način. Tačnije oko 25 posto ljudi naslijedi ovakvu fleksibilnost palca pri kojoj se savije do 90 stepeni u odnosu na šaku.

10. Izostanak tetive na podlaktici

Dodirnite palcem svaki prst na ruci i nategnite ručni zglob. Ako vam se tetiva ne vidi, spadate među 14 posto ljudi koji nemaju dugi dlanski mišić. Taj mišić pripada grupi zakržljalih dijelova tijela i kod većine ljudi nestali su s evolucijom. Njegov izostanak ne utječe na funkcije i snagu ostalih mišića ruke.

11. Darwinova kvržica

Zadebljanje ušne školjke na sredini uha ima tek 10,4 posto ljudi na svijetu. Nazvana je prema Charlesu Darwinu jer je on napisao da su uši prvih ljudi bile šiljaste, iako je on sam predložio da se to obilježe zove po britanskom kiparu, Thomasu Woolneru.