Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Šta bi se dogodilo kada bi Zemlja bila pet sekundi bez kiseonika?

26.01.2019 |

Pauza / ŽIVOT I ZDRAVLJE

Izvor: Agencije

Šta bi se dogodilo kada bi Zemlja bila pet sekundi bez kiseonika?

Kada bi Zemlja ostala bez kiseonika i na samo pet sekundi, za to vrijeme bi planetu pogodile velike negativne promjene, upozoravaju ekolozi.

Kada bi Zemlja ostala bez kiseonika i na samo pet sekundi, za to vrijeme bi planetu pogodile velike negativne promjene, upozoravaju ekolozi.

U okviru globalne akcije za zaštitu životne sredine, ekolozi napominju da se u atmosferi nalazi 21 odsto kiseonika, koji je njen najvažniji sastojak. Da nema kiseonika ne bi bilo ljudi, biljaka ni životinja.

U tih pet sekundi bez kiseonika planeta bi doživjela velike promjene.

Bez ovog osnovnog životnog sastojka bi se sve građevine napravljene od betona, u kojem je kiseonik osnovni povezivač, pretvorile u prah.

U problemu bi bile i metalne konstrukcije jer bi nestao sloj kiseonika koji sprečava metale da se međusobno stope.

Ljudi bi postali izloženi direktnom Sunčevom zračenju budući da se ozonski omotač sastoji od atoma kiseonika.

Nastale bi opasne opekotine, ali bi došlo i do pucanja unutrašnjeg uva usljed nagle promjene pritiska vazduha.

Nagli nestanak kiseonika izazvao bi kod ljudi utisak da su se iznenada našli na 2.000 metara ispod vode.

Bez kiseonika ne bi radili ni motori u vozilima, pa bi milioni automobila stali, dok bi avioni počeli da padaju na zemlju.

Nebo bi postalo crno, s obzirom na to da se Sunčeva svjetlost odbija od razne čestice u atmosferi prije nego što stigne na Zemlju.

Istovremeno bi se raspala i Zemljina kora, koja se sastoji od 45 odsto kiseonika, navode ekolozi. 

Zemljakiseoniknaučna istraživanjaistraživanjeekolozi

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)