Igor Mladinović: Od brodogradilišta do Cannes Lionsa i sadnje šuma

U novoj epizodi podcasta Akta Talk, u Sarajevu je gostovao Igor Mladinović, glavni kreativni direktor Imago Grupe i suosnivač agencije Hearth iz Hrvatske, poznat kao prvi Hrvat nagrađen prestižnim Cannes Lions priznanjem. Kroz inspirativni razgovor, Mladinović je podijelio svoj neobični profesionalni put – od inženjerske diplome do vrha regionalne i međunarodne kreativne industrije, a najavio je i dolazak višestruko nagrađivanog projekta Boranka u Bosnu i Hercegovinu.

Od brodogradnje do oglašavanja

Mladinović se prisjetio svojih ranih izbora, kada je zbog jednostavnosti upisa upisao Fakultet strojarstva i brodogradnje, iako je već tada osjećao sklonost prema kreativnosti. "Upisao sam strojarstvo da bih imao slobodno ljeto," kaže kroz smijeh. No, kako priznaje, ni dana nije radio u struci – već je odmah nakon diplome počeo snimati dokumentarce, među kojima se ističu priče o rijeci Kupi i pučinskim otocima.

"Napravio sam portfolio reklama koje bih želio vidjeti i poslao ih agencijama. McCann me pozvao dan prije nego što sam trebao početi raditi u IGH-u i tu je sve krenulo." Ta odluka otvorila mu je vrata svijeta oglašavanja, gdje je kasnije kao kreativni direktor u Imagu osvojio brojne međunarodne nagrade, uključujući i zlatni Euro Effie – priznanje koje se ne dodjeljuje na temelju dojma, nego konkretnih rezultata.

Kreativnost u službi društva: Priča o Hartu

Agenciju Hart osnovao je nakon 20 godina rada u klasičnom oglašavanju, s namjerom da kreativnost stavi u službu društvene koristi. "Hart nije agencija kojoj je cilj profit. Naravno da mora pokriti plaće i troškove, ali mi radimo projekte koji imaju smisao za zajednicu", objašnjava. Među tim projektima, uz Boranku, ističe se i inicijativa Trg hrvatskih velikanki, kampanja za imenovanje javnih prostora po znamenitim ženama, te humanitarne akcije pomoći nakon potresa u Petrinji i Zagrebu.

Hartova raznolikost, kaže Mladinović, jedan je od razloga zašto je i dalje motiviran: "Danas smo u Sarajevu, lansiramo Boranku, prije par dana smo otvorili Kuću dalmatinskog psa u Šibeniku, a sutra ćemo možda raditi projekt inkluzije. To me održava."

Boranka - Od požarišta do simbolične sadnje nade

Projekt Boranka, nastao u suradnji Saveza izviđača Hrvatske i agencije Imago, kroz osam godina pretvorio se u najveću volontersku akciju pošumljavanja požarišta u regiji. Njegova kreativna snaga leži u ideji: "Skupili smo pepeo sa zgarišta i napravili pastelne bojice koje smo nazvali boralice. Ljudi su njima crtali stabla i za svako virtualno stablo izviđači su posadili pravo."

Kampanja je osvojila brojne nagrade, među njima i Europski parlament, a u njoj su sudjelovali i premijeri, predsjednici, i hiljade građana.

Sada Boranka dolazi i u Bosnu i Hercegovinu, s prvom sadnjom planiranom iznad Mostara. U provedbu su uključeni Savez izviđača BiH i lokalne šumarije. "Boranka nije samo sadnja. Važniji dio je edukacija. Mi ne sadimo drveće za prirodu, priroda će preživjeti. Mi to radimo da bismo preživjeli mi", poručuje Mladinović.

Kritika konzumerizma i greenwashinga

Razgovor se dotaknuo i šireg problema konzumerizma i tzv. greenwashinga – lažnog predstavljanja brendova kao društveno odgovornih. Mladinović ne štedi riječi: "Kompanija koja svakog četvrtka izbacuje novu kolekciju ne može biti društveno odgovorna. To je psihijatrijski slučaj, a ne strategija." Posebno se osvrnuo na tekstilnu industriju i rekao da osim rijetkih primjera kao što je Patagonia, ne vidi istinsku promjenu ni u Hrvatskoj ni u regiji. Rješenje vidi u zakonodavstvu i promjeni modela potrošnje.

"Možda bismo trebali uvesti porez od 300% na drugi kupljeni T-shirt u mjesecu", predlaže poluironično, ali s ozbiljnom porukom: "Svi znamo da planeta može bez nas, ali mi ne možemo bez nje."

Kuća dalmatinskog psa – novi kulturno-turistički projekt

Osim Boranke, Mladinović je predstavio i novi projekt otvoren krajem juna u Šibeniku – Kuća dalmatinskog psa. Radi se o multimedijalnom muzeju posvećenom najprepoznatljivijem psu svijeta – dalmatineru, koji je neraskidivo vezan uz hrvatsku obalu, ali ta veza dosad nije bila komunicirana ni valorizirana.

"Hrvatska mora nuditi više od plaže i mora", poručuje Mladinović. Projekt uključuje i rad s Urihom – tvornicom koja zapošljava osobe s invaliditetom, koja je izradila plišane suvenire.

U završnici razgovora, Mladinović je istaknuo da želi raditi stvari koje će ostaviti trag i koje će generacije poslije moći gledati s ponosom. "Ne možemo samo naslanjati se na prirodne ljepote koje su nam dane. Treba nešto stvoriti."

Što bi šuma rekla oglašivačima danas? "Pitala bi: koji vam je đavo?", kaže kroz smijeh, i zaključuje: "Ako posadite drvo, sigurno ste napravili dobru stvar. To je jedina stvar koja nema dvojbe."

Podcast je ovog puta pripremila i vodila Seida Bijedić.

Novu epizodu podcasta Akta Talk možete pogledati direktno na Akta.ba You Tube kanalu.

Akta Talk podcast emituje se i na kanalu Hayat Stil i Život.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple podcastu, Soundcloudu, Deezeru.