
U novoj epizodi podcasta Akta Talk ugostili smo jedno od najprepoznatljivijih naučnih imena porijeklom iz Bosne i Hercegovine – prof. dr. Adnan Čustović, pedijatar i alergolog, klinički profesor na Imperial College London, te jedan od najcitiranijih istraživača u oblasti astme, alergija i respiratorne medicine. Više od tri decenije živi i radi u Velikoj Britaniji, prvo u Manchesteru, a posljednjih desetak godina u Londonu.
Njegov naučni rad već decenijama mijenja način na koji svijet razumije razvoj imuniteta, različite oblike astme i utjecaj okoline na zdravlje djece. Ono što ovu epizodu čini posebnom jeste činjenica da profesor Čustović o Sarajevu i Bosni i Hercegovini ne govori iz distance – nego iz pripadnosti.
U razgovoru koji je istovremeno ličan i društveno važan, profesor Čustović govori o tome kako se medicina i nauka mijenjaju, ali i kako se mijenja svijet oko nas – često brže nego što smo spremni priznati. Objašnjava zašto su astma i alergije danas češće nego ikada, kako okolina utiče na razvoj dječijeg imuniteta i respiratornog zdravlja, te zašto se savremena medicina sve više oslanja na velike podatke i napredne analize kako bi razumjela kompleksne bolesti.
Profesor otvoreno govori o razlici između problema koji se mogu ublažiti individualnim navikama i onih koji zahtijevaju sistemske odluke, naglašavajući da zdravlje ne smije zavisiti od sreće ili mogućnosti pojedinca, nego od odgovornog društva.
"Aerozagađenje je univerzalno katastrofalno", kaže jasno, objašnjavajući da razvoj pluća počinje još u trudnoći, a da se ključne promjene dešavaju upravo u ranom djetinjstvu, kada pluća rastu najintenzivnije. Posebno naglašava da nivo plućne funkcije koji osoba dostigne u ranoj odrasloj dobi postaje jedan od najjačih pokazatelja ne samo respiratornog zdravlja, nego i rizika za prijevremenu smrt od različitih uzroka.
Ipak, razgovor nije priča o beznađu – naprotiv. Profesor podsjeća da je Sarajevo već jednom pobijedilo smog političkom odlukom i promjenom sistema grijanja, te navodi primjere iz svijeta gdje su mjere poput Clean Air Acta za nekoliko godina popravile zdravlje cijelih zajednica. Zaključak je jednostavan, ali bolan: rješenja postoje, ali traže političku volju.
U razgovoru se otvaraju i teme moderne medicine, posebno data-driven pristupa i mašinskog učenja. Profesor objašnjava zašto astma nije jedna bolest, nego cijeli spektar različitih stanja, te kako su velike baze podataka i algoritmi omogućili da medicina danas sve jasnije prepoznaje različite oblike bolesti i razvija preciznije dijagnostičke modele.
"Davati svima isti lijek je… umobolno", kaže, objašnjavajući da se iza istih simptoma često kriju potpuno različiti mehanizmi.
Najjači dio razgovora dolazi kada razgovor opet skreće ka mladima i promjeni. Profesor Čustović objašnjava da uspjeh nije samo rad i znanje - nego i sreća, ali sreća koja dolazi onima koji se trude da je "dočekaju".
U epizodi se dotiče i jedne univerzalne teme, kako se gradi karijera i kako se opstaje u nauci. Profesor Čustović ruši popularni mit da je uspjeh rezultat isključivo rada i talenta i govori o važnosti mentora, pravih prilika i “sreće” koju, kako kaže, možemo pripremiti vlastitim trudom i dosljednošću.
U završnici razgovora upućuje snažnu poruku mladima u Bosni i Hercegovini, a to je da promjene ne dolaze same i ne dolaze odozgo. Dolaze kada se ljudi povežu, grade mreže, razmišljaju dugoročno i ne odustaju zbog prvih prepreka.
Ova epizoda Akta Talka je više od razgovora o nauci. To je priča o Sarajevu, o zdravlju djece, o sistemu, ali i o energiji koja postoji kada se ljudi povežu i odluče da promijene ono što im je predugo govoreno da se „ne može“.
Podcast je ovog puta pripremila i vodila Seida Bijedić.
Novu epizodu podcasta Akta Talk možete pogledati direktno na Akta.ba You Tube kanalu.
Akta Talk podcast emituje se i na kanalu Hayat Stil i Život.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple podcastu, Soundcloudu, Deezeru.
Slušajte nas na:
Želimo čuti Vaše mišljenje. Pišite nam svoje prijedloge za teme koje Vas interesuju, pitanja, ili čak prijedloge za potencijalne goste, kako bi sadržaj učinili još zanimljivijm.