
07.12.2018 |
Građevina
Izvor: Akta.ba
Cilj pri izboru stolarije bi trebalo da bude odnos dobivenog za uloženi novac.
Drvena, ALU ili PVC stolarija, pitanje je sad
Ako menjate ili ugrađujete novu stolariju, ne bi trebalo idealizovati nijedno rešenje, nego racionalno sagledati mane (a mane svakako postoje) svih ponuđenih profila i odabrati one koji vam najviše odgovaraju. Cilj pri izboru stolarije bi trebalo da bude odnos dobivenog za uloženi novac.
Aktido Vam donosi savjete za izbor stolarije.
Drvo je bilo i ostalo fenomenalan materijal za stolariju. Nekad je vođeno računa i o godišnjem dobu kada se drvo sjeklo za stolariju, koliko dugo se suši i kada se obrađuje. Industrijska proizvodnja u kojoj profit dobija primat u odnosu na kvalitet, nažalost mijenja pravila poslovanja. Kada se kombinuju dva cilja, a to je da bude prirodno i po što nižoj cijeni, dobija se loša stolarija koja se već posle nekoliko godina iskrivi. Upotrebom lameliranog drveta i inovativnim okovima, kvalitet drvene stolarije je znatno unaprijeđen, ali i cijena takve stolarije postaje viša. Usljed vremenskih uslova kojima je izložena, drvena stolarija se deformiše te dolazi do izvijanja, otežanog rukovanja krilima prozora ili vrata i loše zaptivanje. Premazi za impregnaciju su znatno unaprijedili životni vijek drvene stolarija ali je postupak zaštite potrebno periodično ponavljati. Završno farbanje stolarije takođe nije trajno već je potrebno osvežiti je ili u celosti obnoviti svakih nekoliko godina što podrazumjeva dodatne troškove za održavanje.
Mane drvene stolarije:
Aluminijska stolarija je prozvana stolarijom budućnosti i sve više se koristi zbog svoje dugotrajnosti i niske cijene održavanja te joj je teško pronaći nedostatke.
Mane ALU stolarije:
PVC stolarija je načešće korišteni plastični materijal nakon polietilena. Teško je na prvi pogled prepoznati loš PVC profil jer je tehnologija dovela izgled profila skoro do savršenosti.
Mane PVC stolarije:
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.