Model energetskih zadruga u Bosni i Hercegovini

ENERGETSKE ZADRUGE U FUNKCIJI ENERGETSKOG ZAOKRETA

Više od polovine obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u vlasništvu je energetskih zadruga ili građana, dok se taj broj u Danskoj penje na preko 75% energije vjetra u vlasništvu zadruga. Upravo ove dvije zemlje su svjetski lideri po količini energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Ključne barijere za razvoj energetskih zadruga u BiH je nedostatak političke volje da podrži ovakve projekte, te mogući otpor javnosti. Međutim, energetske zadruge mogu udruživanjem većeg broja ljudi iz svih slojeva društva uticati na značajno ublažavanje ili čak eliminisanje ovih barijera. Prvi korak koji je potrebno uraditi jeste afirmacija ključnih zainteresiranih strana na području jedne lokalne zajednice (građani, investitori, zemljoposjednici, farmeri i dr.), te identifikacija potencijala i tehnologije koja bi bila korištena. Dodatna pozitivna okolnost jeste prisutnost međunarodnih razvojnih organizacija koje podržavaju ovakve inicijative i spremne su čak finansijski podržati određene aktivnosti (javne diskusije, studije izvodljivosti, modeli ugovora, osnivanje zadruge i sl.). Dakle, ključni korak u formiranju energetske zadruge jeste udruživanje aktera na lokalnom nivou i formiranje zajedničkog cilja.

Energetski zaokret nije moguć bez participacije svih građana, a da bi on bio izvodiv i prihvatljiv građani moraju imati aktivnu ulogu. Njihova uloga se ogleda kako u finansiranju tako i u donošenju odluka. Da bi se napravio veći zaokret ka obnovljivim izvorima energije (OIE) u Bosni i Hercegovini, jedan od čestih prigovora jeste da prilikom realizacije ovakvih projekata sama lokalna zajednica nema gotovo nikakve koristi od takvih projekata, dok s druge strane postoji velika bojazan od devastacije okoliša. Energetska zadruga je efikasan način kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora.

Prema definiciji Evropske Federacije energetskih zadruga za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora „energetske zadruge su uključene u energijsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije i bave se proizvodnjom, snabdijevanjem i/ili distribucijom obnovljive energije, te pružaju druge usluge svojim članovima i drugim organizacijama“.

Energetske zadruge počivaju na principima promicanja okolinskih, društvenih i etičkih vrijednosti, kao što su:

• Principi zaštite okoliša
• Ublažavanje klimatskih promjena kroz promociju energijske efikasnosti i upotrebe
• obnovljivih izvora energije – energetska tranzicija,
• Zaštita okoliša uz minimiziranje uticaja projekata obnovljivih izvora energije,
• Očuvanje obnovljivih izvora energije, vode i tla – kao i njihovog kvaliteta.
• Društveni i etični principi
• Podrška lokalnoj ekonomiji kroz stimulaciju rasta i zapošljavanja,
• Ograničavanje finansijskog profita,
• Optimizacija troškova snabdijevanja i upravljanja energijom,
• Osiguravanje finansijske transparentnosti,
• Podrška aktivnom uključenju protrošača (proizvođač/potrošač) prije nego tehnološkim pristupima,
• Stimuliranje poštene trgovine projektima obnovljivih izvora energije,
• Osigurati fer pristup zajedničkim dobrima.

Način osnivanja energetske zadruge u Bosni i Hercegovini

Energetska zadruga ne mora nužno biti osnovana kao zadruga u smislu pravnog lica, već može imati i drugi pravni oblik, međutim mora biti utemeljena i raditi na općim zadružnim principima. Način osnivanja i rada zadruge u BiH uređen je Općim zakonom o zadrugama kao lex specialis propisom, dok se odredbe Zakona o privrednim društvima primjenjuju supsidijarno na određena pitanja.

Generalno rečeno energetsku zadrugu u BiH  je moguće osnovati u nekoliko osnovnih koraka i to:

• Formiranje tima od minimalno 5 zadrugara (pravna i/ili fizička lica)
• Potpisivanje Ugovora o osnivanju
• Donošenje Odluke o organima zadruge (Skupština, Nadzorni odbor, direktor itd.)
• Dobivanje Rješenja iz porezne uprave
• Validacija izjava kod općine
• Prijava na sudu
• Objava u dnevnim novinama
• Izdavanje Rješenja o registraciji

Dakle pri osnivanju energetske zadruge u BiH potrebno je ostvariti komunikaciji između zadrugara, porezne uprave, Općine, Banke i nadležnog suda.

POTENCIJALNE ENERGETSKE ZADRUGE U BOSNI I HERCEGOVINI

Pojam zadrugarstva u BiH je odavno poznat. Zadruge na prostoru BiH su djelovale u prošlosti u punom jeku, te su do dan danas ostale kao spona između poduzetnika, tržišta i krajnjih kupaca. Najčešće su to bile zemljoradničke, poljoprivredne i druge zadruge koje su okupljale mnoštvo članova sa zajedničkim ciljevima.

Sedam osnovnih načela zadruga

Energetska zadruga Nemila

Glavni motiv osnivanja energetske zadruge za proizvodnju drvne sječke u Nemili je povećanje standarda života lokalnog stanovništva, unapređujući resursnu efikasnost i kvalitet okoline. Dodatni potencijal realizacije projekta je zapošljavanje lokalnog stanovništva, sprečavanje nelagalne sječe šuma, što je naglašeno kao trenutno značajan problem, te sprječavanje učestalih požara. Osnovni zadatak energetske zadruge u Nemili je uspostava terminala (sabirno-logističkog centra) za drvnu biomasu. Ovaj sabirno-logistički centar će služiti za prikupljanje drvne biomase na poručuju mjesne zajednice (MZ) Nemila i okolnih mjesnih zajednica u okruženju uključujući MZ Orahovica, Gladovići, Bistričak, Bistrica, Jastrebac, Topčić Polje, Vranduk, Vukotići, Kovanići, kao i sve ostale zainteresovane MZ u uskom okruženju odn. u Nemilskoj regiji. Sabirno-logistički centar će služiti za proizvodnju i prodaju drvne sječke od prikupljenog drvnog otpada.

Područje Nemile sa okolnim mjesnim zajednicama je bogata šumom i predstavlja ogroman neiskorišteni potencijal, sa velikom količinom otpada. Šume na području općine Zenica čine oko 65 % od ukupne teritorije, a više od 90% šumskog zemljišta je u državnom vlasništvu. Drvne zalihe/drvna masa iznosi 4.891.000 m³ odnosno 159 m³/ha. U današnje vrijeme biomasa je primarni izvor energije za skoro 50% svjetskog stanovništva, a drvna biomasa je glavni izvor energije u mnogim zemljama u razvoju. Posebno je značajno učešće biomase u ukupnoj potrošnji energije u ruralnim područjima. Biomasa je četvrti najveći izvor energije nakon uglja, nafte i prirodnog gasa, što znači da je najveći obnovljiv izvor energije.

Osnovna djelatnost predmetne energetske zadruge će biti proizvodnja drvne sječke iz, prvenstveno šumskog ostatka, i pilanskog drvnog otpada. Željeni kapacitet u prvoj fazi je 1.500 t godišnje što bi npr. prema procjenama bilo dovoljno za daljinsko grijanje u Nemili, a ciljani kapacitet na kraju razvoja je 5.000 t.

Glavni izvori biomase odn. sirovine za proizvodnju drvne sječke će biti:

• Šume: drvo niskog kvaliteta, ostaci iz šumske proizvodnje
• Plantaže: definisane kao energetske plantaže sa kratkom ophodnjom
• Drugo čisto drvo: drvo iz vrtova, parkova, održavanja drveća pored puta, vinograda, voćnjaka i nanesenog drveta iz voda
• Nusproizvodi i ostaci od obrade drveta iz drvne industrije: hemijski netretirani drvni ostaci (sa ili bez kore, ili sama kora) iz primarne prerade drveta (uglavnom pilana)
• Korišteno drvo: reciklirano drvo/drvni otpad, prirodno ili samo mehanički obrađeno drvo.

Proizvodnja drvne sječke na godišnjem nivou u punom kapacitetu će iznosit 5.000 t. Pri prodajnoj cijeni od 80 KM/t ili 22 KM/nasipnom m3 prihodi energetske zadruge od proizvodnje drvne sječke mogu iznositi 400.000 KM na godišnjem nivou.

Energetska zadruga Prijedor

Osnovna djelatnost energetske zadruge u Prijedoru će biti proizvodnja i korištenje energije iz biogasa.  Proizvodnja i korištenje energije iz biogasa zbog zahtjeva za obnovljivom energijom kao zamjenom za fosilna goriva se znatno povećava. Većina poljoprivrednih i industrijskih postrojenja na biogas u Evropi koriste biogas za proizvodnju električne energije u kogenerativnim postrojenjima. Najveća barijera održivosti biogasnih postrojenja je nabavka dovoljnih količina sirovine za proizvodnju biogasa kao i iskorištenje raspoložive toplote sa biogasnog postrojenja. Zbog toga je posebno bitno izvršiti pravilno dimenzionisanje kapaciteta postrojenja i izbor sirovine. U BiH postoje podsticaji za biogasna postrojenja koja koriste sirovine iz poljoprivrede kroz podsticajne tarife za električnu energiju iz takvih postrojenja.

Lokacija za biogasno postrojenje će biti odabrana prema ukupnom broju životinja (grla) budućih zadrugara sa područja Prijedora.

Planirano je da energetsku zadrugu Prijedor čini više od 10 farmi koji zajedno raspolažu sa preko 1.000 grla koje mogu godišnje proizvesti oko 20.000 tona stajnjaka što je dovoljno da se uz dodavanje kukurzne silaže proizvede oko 4 GWh električne i 6,8 GWh toplotne energije čime se, ovisno o tarifi, može dostići prihod oko 450.000 KM/godišnje.

Potencijalni kupci energije iz biogasnog postrojenja energetske zadruge Prijedor su lokalni poljoprivrednici i to kako slijedi:

• toplotu kupuju vlasnici farmi iz okruženja lokalne zajednice,
• električnu energiju kupuju farme iz okruženja lokalne zajednice, a višak se predaje u mrežu,
• digestat se isporučuje lokalnim poljoprivrednicima i isporučiocima  stajnjaka za potrebe đubrenja poljoprivrednih dobara.

 

MSc. Benjamin Čekić, dipl.ing.maš

CETEOR Sarajevo, bcekic@ceteor.ba