Aerodrom Mostar: Most europskih destinacija i hercegovačkog podneblja

23.04.2013 |

Predstavljamo

Izvor: eKapija.ba

Aerodrom Mostar: Most europskih destinacija i hercegovačkog podneblja

Zračna luka – Aerodrom Mostar otvorena je za civilni zračni promet 1965. godine, isključivo za domaće letove. Godine 1984 proglašena je alternativnom zračnom lukom za Međunarodni aerodrom Sarajevo, tijekom Zimskih Olimpijskih igara, i time stekla status međunarodne zračne luke – aerodroma.

Zračna luka – Aerodrom Mostar otvorena je za civilni zračni promet 1965. godine, isključivo za domaće letove. Godine 1984 proglašena je alternativnom zračnom lukom za Međunarodni aerodrom Sarajevo, tijekom Zimskih Olimpijskih igara, i time stekla status međunarodne zračne luke – aerodroma.

Danas Zračna luka – aerodrom Mostar predstavlja ponos Hercegovine pa i šire, i svakodnevno smo svjedoci njenog nezaustavljivog razvoja.

Međugorje je svjetski poznato kao središte religijskog turizma i svake godine ga posjete milijuni hodočasnika. Pored toga, cijela regija Hercegovine nudi obilje turističkih atrakcija, Mostar sa svojim Starim Mostom pod zaštitom UNESCO-a, Park prirode „Hutovo Blato“, Blagaj, objedinjuju priču o Hercegovini čineći je poželjnom turističkom destinacijom.

Uprava Zračna luka – aerodrom Mostar danas predstavlja most između europskih pa i svjetskih destinacija i hercegovačkog podneblja.

Danas Zračna luka svakodnevno obara rekorde i na pragu je dostizanja broja putnika od 100 000.

Postati vodeća mala regionalana zračna luka, te se pri tome voditi načelima maksimalne učinkovitosti, redovitosti i kvalitetne usluge, te prihvatljive cjenovne politike, uz nultu toleranciju za prijetnje sigurnosti i zaštiti.

Kao i u većini uspješnih tvrtki tako i Zračna luka – aerodrom Mostar vidi svoje djelatnike kao svoj najvrjedniji aset. Visoko motivirano, profesinalno i lojano osoblje važan je preduvjet kvalitetnog poslovanja.

 

 

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)