Janjina Goražde: Ekološki osvještena kompanija

Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži materije koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksicnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih gasova hemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom .

Opasna svojstva proizvoda, tehnoloških procesa i otpada svake su godine sve brojnija, a ispitivanja o štetnosti sve opsežnija i dugotrajnija. Važno je odrediti udio opasnih materija u otpadu, odnosno koja kolicina opasne materije cini nešto opasnim i otrovnim i u kojim uslovima.

Nesagledive posljedice od dejstva opasnog otpada, o kojima, čini se, i ne razmišljamo, polahko, ali sigurno, uništavaju uslove za normalan život. BiH kao da i ne razmišlja o zbrinjavanju opasnog otpada, jer nema uslova za to. Šta sve spada u opasni otpad, možemo i sami naslutiti, ali kuda s njim, ne znamo odgovor ili, bolje rečeno, za sada za nas odgovora nema. Naš opasni otpad (toliko „opasan“ i (zlo)upotrebljavan da smo zanemarili njegovo osnovno svojstvo) završava na divljim deponijama, gdje i sav drugi „neopasni“ komunalni otpad i zajednički ugrožavaju okolinu. A šta ljudi misle o okolini? Okolina, kao izdvojena cjelina na koju se može bezgranično negativno uticati ili kao nerazdvojivi dio života, od kojeg itekako ovise?

Opasni otpad je svaki otpad koji će nekom od osobina (zapaljivost, eksplozivnost, toksičnost, nadražljivost, infektivnost...) ugroziti život covjeka, biljnog i životinjskog svijeta. Sve je više vrsta takvog otpada i sve je šira njihova primjena. Skoro da nema oblasti života koja ne koristi takve proizvode u, naizgled bezazlene svrhe i situacije, ne razmišljajući o njihovoj štetnosti. Proizvodi ga industrija, imamo ga akumuliranog nakon dugogodišnjeg rata i poslijeratnog perioda (samo medicinskog oko 1000 t), stvaramo ga i dalje (oko 31000-34000 t godišnje, dok se u svijetu stvara oko 400 miliona t), strahujemo od njega svakodnevno (primjer su mine, kojih je preko 18000 – preko 74% u Federaciji BiH i ilegalne deponije i njihov dalji uvoz), a ne znamo ga uništiti bezopasno po okolinu. Postoje doduše pozitivni primjeri tretmana medicinskog otpada u Mostaru, Sarajevu i Doboju, koji su itekako vrijedni pomena, ali tako zanemarljivi, s obzirom na postojeće količine.

U svijetu se takav otpad neutrališe i spaljuje. Metode takvog načina zbrinjavanja su, naravno, veoma skupe a, za bosanski džep, nezamislive. Ali, ima nešto što možemo učiniti. To je preventivno djelovanje, odnosno, izbjegavanje stvaranja takve vrste otpada. Ako organski otpad kompostiramo, izbjeći ćemo upotrebu pesticida, koji su neoprostiva greška čovječanstva u vječitoj utrci „što više, što veće, što bolje(?)“. Ako se prije kupovine i upotrebe bilo kog proizvoda koji je potencijalni opasni otpad, upitamo, možemo li bez njega, jer, to nas truje, ako ćemo iskreno, shvatili bismo da bez toga i možemo i morali bismo, želimo li opstati. U svijetu danas postoje razne metode zbrinjavanja opasnog otpada, a to su uglavnom: fizičko- hemijske, termičke i deponovanje. U Švicarskoj se 1/3 ovog otpada iskoristi, 1/3 spal 1/3 deponuje. Deponovanje se često vrši u rudnicima kamene soli jer su vodonepropusni i toplotne provodljivosti."

Mi zapravo u BiH i ne znamo u kojim količinama stvaramo ovaj otpad. Ali, stručne procjene su da ga ima oko 76 000 m3 godišnje. Samo medicinskog otpada stvara se oko 1-5 m3 dnevno po opštini, te bolničkog oko 5-17 m3 na dan. Mogu li ovakvi podaci podstaci naše ljude da manje koriste opasne proizvode? Nemamo načina da ih pravilno zbrinemo, ali imamo, nadam se, makar trun svijesti, iskrenosti, covjekoljublja, te s tim u srcu, možemo korigovati naše potrošacke želje. Produžicemo vijek našoj planeti, ostaviti djeci pitku vodu i mjesto za igru. Možda je ovo pomalo dosadna, te zato i podcijenjena rečenica, ali ujedno i vapaj i molba da se učini nešto korisno po okoliš.

Opasan otpad potrebno je skladištiti posebno, na posebno odvojena mjesta, odvojeno od ostalih sekundarnih sirovine, odvojeno od komunalnog otpada i u posebnoj ambalaži koju zahtijevaju pojedine materije. Janjina d.o.o. opasan otpad skladišti u posebnu halu za opasan otpad, u posebnu ambalažu, čime dokazuju kako vode brigu o okolini.