Tražite informaciju iz privrede – na pravom ste mjestu

Paket Tender obuhvata sve objavljene tendere, javne nabavke, dodjele ugovora, javne pozive, odluke o pokretanju, licitacije, stečajeve/likvidacije, planove nabavki i slične informacije sa područja Bosne i Hercegovine.

Cijena paketa Tender na godišnjem nivou je 400 KM + PDV.

Datum objave: 19.01.2023. 10:16

Odluka o pristupanju izradi Regulacionog plana Vratnik

Izvor: Službene novine Kantona Sarajevo, Broj 2, 12.01.2022.

Na osnovu članova 32. i 34. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17 i 1/18) i članova 10. i 25. Statuta Općine Stari Grad Sarajevo-Prečišćeni tekst ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/13), Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo, na 21. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo, održanoj dana 29.12.2022. godine, donijelo je

 

ODLUKU

O PRISTUPANJU IZRADI REGULACIONOG PLANA "VRATNIK"


 

I. Vrsta Plana

 

Član 1.

Pristupa se izradi Regulacionog plana "Vratnik" (u daljem tekstu: Plan).
 

II. Granice područja za koje se Plan radi
 

Član 2.

Granica obuhvata polazi od tromeđe parcela k.č. 702, 707/1 i 706/1, zatim produžava na jug idući međama parcela k.č. 702, 3246, 3247, 3248, 3249, 3251, 3252, 3253, 3254, 3255, 3281, 3282, 3285/2, 3277, 3276 (obuhvata ih) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 3276, 3274 i 3256/1, nastavlja u istom pravcu presjecajući u pravoj liniji parcele k.č. 3256/1, 3256/2 i 3444/1 izlazeći na put k.č. 3444/1 kojim produžava u pravcu zapada i dolazi u tromeđu parcela k.č. 3444/1, 3402 i 3408, skreće na sjeverozapad idući međom parcele k.č. 3402 (obuhvata je) do južnog ruba parcele k.č. 3406. Granica obuhvata nastavlja u pravcu sjevera idući preko parcela k.č. 3403, 3405, 3404, 3388/2, 3353/2, 2548/1, 3352/6, 2556/1 (koordinate prelomnih tačaka: br.l y=6535733, x=4857261; br.2 y=6535744, x=4857292; br.3 y=6535728, x=4857299; br.4 y=6535684, x=4857333; br.5 y=6535676, x=4857345; br.6 y=6535663, x=4857378; br.7 y=6535681, x=4857378; br.8 y=6535695, x=4857387) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 2553/1, 2555 i 2554, nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k.č. 3442, 2561, 2461/1, 2431/1, 2432, 2433, 3433, 2400, 2396 (obuhvata ih) i izlazi na put k.č. 3430/1, nastavlja u pravcu sjevera idući putevima k.č. 3430/1, 3415, 3416/1, te u pravcu sjevera, istoka i juga međama parcela k.č. 816/1, 631/1, 772, 3416/1, 758/1, 502, 694, 696, 698, 701/2, 947, 951, 706/1 (ne obuhvata ih) i dolazi do mjesta odakle je opis granice i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Sarajevo II, Gazin Han, Općina Stari Grad Sarajevo. Površina obuhvata iznosi P=49,20 ha.

 

III. Osnov za izradu Plana
 

Član 3.

Izradi Plana pristupa se na temelju Izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Sarajevo-Faza B, za period 2003. do 2023. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/17), Urbanističkog plana Grada Sarajeva, za urbano područje Sarajevo, za period 1986-2015 godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/99- Prečišćeni tekst, 14/00 i 4/02) i Regulacionog plana "Vratnik" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 07/99).
 

IV. Vremenski period za koji se Plan donosi

 

Član 4.
Plan se donosi za period do donošenja novog plana.
 

V. Smjernice za izradu Plana

 

Član 5.

Regulacioni plan "Vratnik" je usvojen 1999. godine i do danas kroz provedbeno-plansku dokumentaciju nije mijenjan. Radi ukazane potrebe za ažuriranjem stanja u prostoru kroz protekli planski period, kao i strateškog razvoja Općine Stari Grad Sarajevo, potrebno je pristupiti izradi novog Plana. Cilj izrade Plana je zaštita kulturno-historijske urbane matrice prostorne cjeline Vratnik, te uz kvalitetno i racionalno sagledavanje prostora obezbijediti uslove za integraciju, rekonstrukciju ili zamjenu zatečenog građevinskog fonda, kao i novu izgradnju prema urbanističko- tehničkim uslovima koji su prilagođeni kontekstu zaštićene prostome cijeline Vratnik. Potrebno je povećati standard i kvalitet rada prostorne cjeline opremanjem područja adekvatnim sadržajima društvene, saobraćajne i komunalne infrastrukture.

Usmjerenja za izradu Plana su sljedeća:

- Osnov za izradu Plana su odrednice utvrđene Regulacionim planom ,,Vratnik" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/99), koje je potrebno preispitati i usaglasiti sa današnjim potrebama;

- Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom digitalnom obliku u mjerilu 1:1000, te ažurnim podacima o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;

- Uraditi Separat zaštite kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa područja Vratnik, koji će definisati uvjete za konzervaciju, restauraciju, rekonstrukciju, građenje, redovno održavanje, uvođenje u život i način korištenja ambijentalne cjeline Vratnik u cjelini i pojedinačnim objektima s ciljem da se ista sačuva u što izvomijem historijsko-arhitektonsko-urbanom obliku, a da to područje kao spomenički ambijent služi zadovoljavanju stambenih, kulturnih, privrednih, ali i rekreacionih i turističkih potreba.

- U obuhvatu Plana nalaze se sljedeći nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine za koje se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene shodno Aneksu 8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 2/02, 8/02, 27/02 i 6/04):

- Graditeljska cjelina - Stari grad Vratnik u Sarajevu ("Službeni glasnik BiH", broj 20/08). Nacionalni spomenik čine: ostaci zidova starog grada sa tabijama, kapi-kulama i kapijama i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području koje se nalazi u Kantonalnom zavodu za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu;

- Graditeljska cjelina - Bijela džamija (džamija Divan katiba Hajdara) ("Službeni glasnik BiH", broj 78/05). Nacionalni spomenik čine: džamija, zgrada mekteba, česma i harem sa turbetom. Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji označenoj kao k.č. broj 2603 K.O. Sarajevo II (novi premjer);

- Graditeljska cjelina - Jajce kasama u Sarajevu, ("Službeni glasnik BiH", broj 94/09). Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 2586, K.O. Sarajevo II (novi premjer);

- Obezbijediti Elaborat o inženjersko-geološkim i geotehničkim karakteristikama tla za potrebe izrade Plana u skladu sa važećom zakonskom regulativom i u skladu sa projektnim zadatkom Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Neophodno je izvršiti Reviziju datog Elaborata prema Zakonu o geološkim istraživanjima Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 41/12, član 22.), koju izvodi privredno društvo koje je registrovano za ovu djelatnost kod mjerodavnog suda, a koja ima rješenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o ispunjavanju uslova za bavljenje registriranom djelatnošću iz oblasti geologije;

- Plan mora poštovati opredjeljenja definisana Prostornim planom Kantona Sarajevo za period od 2003. do 2023.godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 26/06, 4/11 i 22/17) i Urbanističkim planom za urbano područje Sarajeva za period od 1986 do 2015. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/99 - Prečišćeni tekst, broj 14/00 i 4/02); Prostorna organizacija područja Vratnika uslovljena je prirodnim uslovima, gdje su nagibi terena od 15-40% i na nadmorskim visinama od 550 do 776 m.n.m. Veći nagibi terena su u pravcu sjever-istok, od rubnih dijelova prostornog obuhvata na sjeveru do relativno zaravljenog središnjeg dijela (lokalitet Vratnik Mejdan) od kojeg teren naglo pada najvećim nagibom prema koritu rijeke Miljacke. Generalna orijentacija prostornog obuhvata je južna, odnosno jugozapadna i zapadna. Od stvorenih uslova, ograničenja su postojeći stambeni građevinski fond i zatečena urbana matrica stambenih zona - mahale, koju je potrebno sačuvati i poštovati, te joj se prilagoditi u planerskom smislu;

- Na bazi izvršenog geodetskog snimanja, Separata zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, ankete postojećeg stanja i valorizacije postojećeg građevinskog fonda na terenu, analize vlasničkih odnosa, geoloških istraživanja i iskazanih potreba korisnika i subjekata planiranja, uraditi koncept prostornog uređenja;

- Razvoj funkcije stanovanja zatečenog stambenog fonda zasnivati na mogućnosti intervencija kako na postojećim objektima, tako i na uređenju zemljišta, sa prijedlogom moguće rekonstrukcije, sanacije, adaptacije, konzervacije, dogradnje i nadogradnje, integralne rekonstrukcije, zamjene građevinskog fonda i tekućeg održavanja uvažavajući zakonske i uslove propisane Separatom zaštite, prostorne mogućnosti parcele, infrastrukture i uslove stabilnosti terena;

- Na ukupnom obuhvatu Plana planirati procenat izgrađenosti (Pi) maksimum do 20%, a koeficijent izgrađenosti (Ki) maksimum do 0,40.

- Prilikom planiranja uvažavati pojedinačne uslove svake parcele, a naročito odnos prema okolnim postojećim objektima, te prilagoditi mjerilo ambijentu mahale, zatim ostvariti potrebnu distancu od postojećih objekata i uskladiti planiranu spratnost sa okolnim objektima, a kako bi se omogućila neometana funkcija stanovanja kako postojećih tako i planiranih objekata (osunčanje, pravo na privatnost, vidik i dr.);

- Nastojati planirane objekte tretirati više u horizontalnom smislu tako da se dispozicija više razvija na terenu i zauzima parcelu u horizontalnom planu, prilagođavajući se prirodnoj konfiguraciji terena korištenjem denivelacija i stepenastih oblikovnih elemenata u skladu sa ambijentom Vratnika. Na taj način će se uklapanje i interpolacija novih i zamjenskih objekata vršiti uz poštovanje postojećih pravila izgradnje, u smislu očuvanja i uvažavanja tradicionalne izgradnje stambenih naselja - mahala na padinskim dijelovima grada.

- Sadržaje društvene infrastrukture, sporta i rekreacije, obezbijediti ravnomjerno u prostoru, a u odnosu na ukupan broj stanovnika obuhvata Plana i potrebe lokalne zajednice u skladu sa parametrima iz Urbanističkog plana za urbano područje Sarajeva za period od 1986 do 2015. godine ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 5/99 - Prečišćeni tekst, 14/00 i 4/02). Ukoliko se u granicama obuhvata ne raspolaže sa adekvatnom površinom društvenog zemljišta za planiranje navedenih sadržaja, neophodno je da Općina predloži lokacije za koje smatra da je u mogućnosti izvršiti eksproprijaciju za njihovu realizaciju;

- Za potrebe djece predškolskog uzrasta planirati izgradnju manjih ploha za igru, a za djecu školskog uzrasta planirati izgradnju igrališta i rekreativnih sportskih površina, na lokacijama koje omogućuju lociranje navedenih sadržaja;

- Na slobodnim i otvorenim prostorima gdje je moguće, planirati česme i druge objekte koji stvaraju ugođaj tekuće vode kao dio tradicije prvobitnog ambijenta Vratnika. Isti uređaji mogu se uspostaviti i u avlijama i unutrašnjosti objekata.

- Sačuvati postojeće zelene površine na sjevernom dijelu obuhvata - Zmajevac (Pašino brdo) i tretirati ih kao zelene površine javnog karaktera, sa adekvatnim opremanjem urbanim i parkovskim mobilijarom, šetnicama, klupama, rasvjetom u svrhu njihovog korištenja, a koje mogu imati i funkciju zaštitnog zelenila u cilju postizanja uslova stabilnosti terena - zaštitna šuma;

- Planiranim konceptom prostome organizacije maksimalno očuvati i evidentirane postojeće zelene površine (avlije i bašće) uz objekte individualnog stanovanja koje predstavljaju izuzetno vrijedne tradicionalne zelene oaze urbane strukture Vratnika. Najmanje 30% površine parcele mora biti prirodno tlo hortikulturno uređeno. Iznimno kod rekonstrukcije ili zamjene građevinskog fonda ako je površina ozelenjenog dijela manja od navedene, može se zadržati, ali se ne smije smanjivati. Kod uspostavljanja visoke vegetacije, pored zatečene, prednost imaju tradicionalna stabla jablanova i lipa.

- Kroz izradu Plana potrebno je poštovati postojeću parcelaciju i vlasničko stanje;

- Odlukom o provođenju Plana propisati odnos prema zatečenom građevinskom fondu (postojećim objektima), a u skladu sa Separatom zaštite, uslovima stabilnosti, saobraćajnim rješenjem, infrastrukturnim uslovima i drugim zakonskim propisima;

- Planirati mrežu saobraćajnica koje zajedno sa postojećom uličnom mrežom čine jedinstven i funkcionalan koncept saobraćaja u prostoru, a pri tom vodeći računa o postojećem stambenom fondu i definisanoj urbanoj matrici historijske graditeljske cjeline Vratnik. Izvršiti povezivanje saobraćajnog rješenja sa usvojenim Planovima u kontaktnim zonama;

- Planirati opremanje obuhvata potrebnom komunalnom infrastrukturom u cilju unaprijeđenja komunalne opremljenosti cijelog područja Vratnik;

Stvorene obaveze u prostoru od strane nadležnih općinskih službi, uvažiti kao zatečeno stanje;

 

VI. Zelenilo

 

Prostor koji se razmatra ovim regulacionim planom, rasprostire se po padinama sarajevskog amfiteatra i čini karakterističan ambijentalni pečat starog dijela grada. Položaj prostome cjeline i karakter sadržaja u smislu valorizacije i zaštite, zahtjeva da se posebna pažnja kod planiranja posveti i zelenim površinama, koje zastupljenošću i strukturom treba da doprinesu ostvarenju odgovarajućih estetsko-oblikovnih, ali i zaštitnih efekata. Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora i pejsažnog uređenja, treba imati u vidu da je Regulacioni plan "Vratnik" smješten između objekata prirodnog nasljeđa Bentbaše i Park-šume Sedrenik i da se u njegovom obuhvatu nalazi "Graditeljska cjelina Vratnik".

- Zelene površine na ovom prostoru treba koncipirati i urediti tako da predstavljaju jedinstvenu kompozicionu cjelinu međusobno, ali i sa zelenilom u kontaktnim zonama uz uvažavanje svih kategorija zelenila koje odgovaraju ovom ambijentu i načinu korištenja površina. Vizure koje se sa ovog prostora otvaraju omogućuju posrednu vezu sa zelenilom na okolnim padinama i ove karakteristike treba i nadalje očuvati.

- U potpunosti treba sačuvati sve postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unaprjeđenja njihove strukture. Izbor elemenata biološke komponente, sve tri vegetacione etaže, vršiti u skladu sa ambijentom, potencijalnom vegetacijom i prema estetsko oblikovnim iskazima pojedinih elemenata.

- Sve intervencije u prostoru na uređenju zelenih površina moraju biti u skladu sa propisanim mjerama zaštite i verifikovane od strane Zavoda za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.

- Najzastupljenija kategorija zelenila u ovom dijelu grada je zelenilo uz objekte individualnog stanovanja. Bašče, uređena dvorišta, voćnjaci, avlije, i dr. su sastavni dio ambijenta mahala i treba im posvetiti posebnu pažnju, ne samo zbog činjenice da im je površina znatna, nego i zbog značaja sa sanitamo-higijenskog, ekološkog i estetskog stanovišta, a posebno tradicije i prepoznatljivosti urbanističke matrice istorijskog jezgra. To je dio urbanog miljea iz prošlosti koji daje poseban značaj ovom prostoru.

- Osnovne principe uređenja individualnih parcela treba i dalje njegovati kod stanovništva, a urbanističkim rješenjem ne dozvoliti njihovu uzurpaciju i prenamjenu.

- Najmanje 30% površine parcele mora biti prirodno tlo hortikulturno uređeno, a u koliko se radi o terasastom tretmanu vanjskog uređenja neophodno je voditi računa o uklapanju u postojeću morfologiju terena. Iznimno kod rekonstrukcije ili zamjene građevinskog fonda ako je površina ozelenjenog dijela manja od propisane može se zadržati, ali se ne smije smanjivati.

- Postojeće zelene površine na lokalitetu Zmajevca (Pašino brdo) okarakterisati kao zaštitnu šumu. Ovdje se preporučuje maksimalno očuvanje postojećih, zdravih i fenotipski dobro oblikovanih grupacija i jedinki, te sadnja stablašica koje povoljno utiču na stabilizaciju terena i odgovaraju stanišnim uslovima, ali imaju i estetsko-dekorativnu ulogu. Ove površine se mogu prema prostornim mogućnostima i potrebama obogatiti odgovarajućim mobilijarom koji će im dati karakter odmorišta i prostora za rekreaciju. U ovoj zoni nije dozvoljena izgradnja građevina i infrastrukturnih sistema.

- U zoni centralnih sadržaja i društvene infrastrukture u oblikovnom smislu, zelene površine se realizuju sa visoko atraktivnim elementima biološke i građevinske komponente, koje će se u hortikulturnom smislu smjenjivati i dopunjavati tokom cijele godine i doprinositi dodatnoj atraktivnosti ovog prostora. U granicama parcela ovih objekata, zelene površine treba da čine najmanje 30% od ukupne površine parcele.

 

VII. Saobraćaj
 

- U toku izrade Regulacionog plana "Vratnik" potrebno je zadržati koncept primame saobraćajne mreže definisan važećim planovima višeg reda.

- Primame saobraćajnice obuhvata ovoga plana u postojećem stanju čine ulice: Dizdreva, Mustafe Dovadžije, Vratnik Mejdan i Carina, koje predstavljaju saobraćajnu "kičmu" obuhvata ovoga plana, zatim dio ulica Zmajevac, te dionica ulica Bentbaša (tunel), koja se, van obuhvata ovog plana, veže na Brzu gradsku cestu i magistralnu cestu M-5 Sarajevo- Pale.

- U toku izrade ovoga plana potrebno je primarne saobraćajnice implementirati prema važećim planovima višeg reda, a pri tome vodeći računa o postojećem stambenom fondu i definisanoj urbanoj matrici historijske graditeljske cjeline Vratnik, kako u pogledu gabarita, tako i u pogledu položaja.

- Mrežu internih saobraćajnica obuhvata Plana koncipirati na način što povoljnije dostupnosti svim planiranim sadržajima sa gabaritom ne manjim od 5,50 m (poželjno 6,0 m) za dvosmjerni motorni saobraćaj, odnosno 4,50 m za jednosmjerni saobraćaj, sa pješačkim stazama (po mogućnosti obostrano) širine minimalno 1,60 m.

- Planiranu mrežu saobraćajnica uskladiti sa važećim planovima kontaktnih prostornih cjelina.

- Pješačke komunikacije planirati duž planiranih saobraćajnica ili odvojeno, u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja, prostornim mogućnostima i geomorfologijom terena.

- Ispoštovati propise o preglednosti na svim saobraćajnicama u obuhvatu, a posebno u zonama raskršća.

- Na planiranim trasama linija javnog gradskog prevoza putnika predvidjeti niše za stajališta izvan kolovoza saobraćajnica, ako prostorne mogućnosti dozvoljavaju.

- Predvidjeti prostore za mirujući saobraćaj u skladu sa važećim standardima i planiranim sadržajima, po mogućnosti u okviru građevinskih parcela.

 

VIII. Komunalna hidrotehnika

 

Snabdjevanje vodom

Postojeće stanje

Područje obuhvaćeno granicom Regulacionog plana "Vratnik" predstavlja jedan od najranije naseljenih dijelova Sarajeva i karakterišu ga strm teren, gusta gradnja i uske saobraćajnice. Nalazi se u urbanom području i prostire se u širokom rasponu kota od 572 do 776 m n.m.

Prema raspoloživim informacijama iz katastra podzemnih instalacija, prostor obuhvata je opremljen javnom vodovodnom mrežom. Područje se snabdijeva vodom iz tri pravca: centralnog vodovodnog sistema putem rezervoara Podhrastovi i Grdonj i iz vodovodnog sistema Mošćanica putem rezervoara Čebedžije, a veoma malim dijelom i iz vrela Cmil. Obzirom na širok raspon kota, u obuhvatu su formirane četiri visinske zone snabdijevanja idući od najniže ka najvišoj:

- zona r. Podhrastovi (K.D. 671 m n.m, V=4000 m3) do kote 651 m n.m u koju se voda doprema cjevovodom VL 200 koji se na spoju ulica Mustafe Dovadžije i Vratnik Mejdan spaja sa cjevovodom VL 200 iz r. Čebedžije iz više zone, pri čemu objekti ispod kote 590 m n.m. u južnom dijelu obuhvata iznad tunela na Darivi imaju pritiske veće od prihvatljivih,

- zona r. Čebedžije (K.D. 700 m n.m, V=400 m3), od kote 651 do 680 m n.m,

- zona vrela Cmil (K.D. 824 m n.m., V=36 m3) između kota 680 do 744 m n.m. koja se napaja iz pravca cjevovoda VL200 mm u ulici Sarajevskih Gazija putem cjevovoda VL150mm u ulici Zmajevac gdje se na spoju sa ulicom Škaljin Sokak spaja sa mrežom manjih profila i zonom r. Grdonj,

- zona r. Grdonj (K.D. 790 m n.m., V=1000 m3) na području između kota 744 i 770 m n.m. koje karakteriše slaba izgrađenost i strmi tereni,

Prostor RP "Vratnik" ima dobro razvijenu mrežu cjevovoda profila 01OOmm i manjih položenih u postojeće saobraćajnice.

Planirano usmjerenje snabdijevanja vodom

Osnova za izradu ovih smjernica je dostavljena granica obuhvata, dostupni podaci o položaju i karakteru postojećih instalacija vodovoda i kanalizacije - primarna mreža, te planska opredjeljenja iz važećih detaljnih i razvojnih planova.

U planu višeg reda, Izmjenama i dopunama Urbanističkog plana grada Sarajeva od 1986. - 2015. godine za urbano područje Sarajevo, snabdijevanje ovog područja planirano je putem primarnih objekata javnog vodovodnog sistema: r. Podhrastovi (K.D. 671 m n.m., V=5500m3), r. Grdonj (K.D. 790 m n.m., V=1000m3), r. Čebedžije (K.D. 700 m n.m, V=400m3).

U obuhvatu je potrebno korektno formirati zone sa naglaskom na prostor između kota 680 do 710 m n.m i prostor ispod kote 590 m n.m. Potrebno je upotpuniti postojeću distributivnu mrežu visinskih zona novim vodovima u odnosu na urbanističko i saobraćajno rješenje, te predvidjeti rekonstrukciju cjevovoda neadekvatnih profila i materijala.

Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda

Postojeće stanje

Osnova za izradu ovih smjernica je dostavljena granica obuhvata, podaci o položaju i karakteru postojećih kanalizacionih sistema na području obuhvata, kao i rješenja u usvojenoj detaljnoj planskoj dokumentaciji koja su utemeljena na opredjeljenjima iz važećeg plana Izmjene i dopune Urbanističkog plana grada Sarajeva za period 1986. - 2015. godine, pri čemu treba imati u vidu da je na području Kantona usvojen separatni kanalizacioni sistem.

Prema informacijama iz raspoloživog katastra kanalizacione mreže, prostor obuhvaćen Regulacionim planom "Vratnik" je uglavnom opremljen karializacionom mrežom mješovitog tipa sa pojavom profila ispod minimalnih. Izuzetak čine separatni kanali u ulicama Hendek i Kršilovac do ispusta u kanale F CP 500 i A AC 500 iza restorana "Bazeni", kao i separatni kanali u ulici Vratnik koji gravitiraju prema Regulacionom planu "Šehidsko mezarje Kovači" i kanali nedovoljnog profila u ulici Strošići.

Planirano usmjerenje

Iako je plansko opredjeljenje planova višeg reda da se na području Kantona uspostavi separatni sistem kanalizacije, u predmetnom obuhvatu zbog topografskih uslova i stanja izgrađenosti saobraćajnica potpuno razdvajanje postojeće mreže se smatra neracionalnim, a izvjesno i fizički nemogućim. Stoga je potrebno planirati separatne kanale gdje je to moguće, kao i rekonstrukciju nedovoljnih profila, a gdje uslovi to ne dozvoljavaju zadržati postojeće mješovite kanale. Novoplanirane kanale planirati prema položaju i nivelaciji postojećih i novoplaniranih saobraćajnica i prečnika ne manjeg od Ø 300 mm zbog čišćenja mreže.

Recipijenti za kanale u zavisnosti od topografije su u pravcu ulice Hendek i niže, kao i prema kanalima unutar obuhvata Regulacionog plana "Šehidsko mezaije Kovači".

 

IX. Elektroenergetika
 

Postojeće stanje

Područje obuhvaćeno Regulacionim planom "Vratnik" je u velikoj mjeri pokriven elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu opskrbu električnom energijom. Primamo napajanje je iz postojeće TS 110/10(20) kV SARAJEVO 11 (SA-11), 2 x 31,5 MVA, a rezervno napajanje je iz postojeće TS 110/10(20) kV KOŠEVO (SA-5), 2 x 31,5 MVA.

Usmjerenje elektroenergetske opskrbe

Napajanje objekata električnom energijom u obuhvatu treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice. Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove položiti PHD cijev za optički OPGW kabl za daljinsku komandu. U kablovske vodne ćelije ugraditi indikatore kvara.

Razvod električne energije na niskom naponu planirati kablovskom podzemnom i nadzemnom mrežom u zavisnosti od načina priključenja. Niskonaponska mreža će se iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4 kV izvodi kao zatvorena preko KRO i KPOV-S ormara (uvezana sa sopstvenom i drugim susjednim transformatorskim stanicama), a radi kao radijalna. Postoji mogućnost rezervnog napajanja preko KRO i KPOV-S ormara i poveznih niskonaponskih kablova. Obzirom da svi kablovi uglavnom imaju rezervu u kapacitetu to ujedno služe za glavno napajanje i za rezervno napajanje susjednih kablova. Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4, KPOV-S2 i KPOV-S 1) fasadni ormari su predviđeni za ugradnju na fasade objekata ili slobodnostojeći.

Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki.

 

X. Termoenergetika: Toplifikacija - Gasifikacija

 

Prostorna cjelina, koja je predmet Regulacionog plana "Vratnik", Urbanističkim planom grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo - 9. Energetska infrastruktura i sistem veza - 9.2. Toplifikacija i gasifikacija, za period od 1986. do 2015. godine, u daljem tekstu Urbanistički plan - faza energetika, nalazi se unutar područja u kojem je definiran način snabdijevanja toplotnom energijom putem prirodnog gasa iz gasne distributivne mreže.

Postojeće stanje - Toplifikacija

Za prostor obuhvaćen Regulacionim planom ,,Vratnik", može se konstatovati da je toplifikacija postojećih objekata koncipirana tako da se putem individualnih sistema podmiruju potrebe za grijanjem.

Priprema TSV i energetske potrebe za kuhanjem stambenih objekata, ostvaruju se također individualnim sistemima.

U oba navedena slučaja primami energent je prirodni gas iz niskotlačne gasne distributivne mreže nazivnog pritiska 0,1 (0,2) (bar).

Na ovom području nije izgrađen sistem daljinskog grijanja.

Postojeće stanje - Gasifikacija

Predmetni lokalitet i kontaktna područja karakteriše visok stepen pokrivenosti gasnim sistemom. Primamo napajanje gasom ovog dijela grada se vrši preko gasovoda srednjeg pritiska 3(4)bar.

Uz zapadnu granicu obuhvata prolazi gasovod srednjeg pritiska GPL 160, koji snabdijeva reonsku redukcionu stanicu RRS 31-14, Vratnik, te se dalje putem niskotlačne gasne distributivne mreže 0,1(0,2)bar snabdijevaju potrošači.

Stanje cjelokupnog prstena visokog pritiska i srednjeg pritiska na području grada je dobro, a kapacitet prstena visokog pritiska (sadašnja iskorištenost oko 40 %) je više nego dovoljan za podmirenje potreba postojećih potrošača, kao i planiranih objekata.

Može se konstatovati da je izgradnja gasne mreže u ovom obuhvatu uglavnom završena, pa je raspoloživi kapacitet dovoljan za manji dio planiranih ili još nepriključenih potrošača.

Usmjerenje termoenergetske opskrbe.

Termoenergetske potrebe će biti zadovoljene, u skladu sa konceptom energetske opskrbe datom u Urbanističkom planu.

U zavisnosti od namjene i veličine planiranih objekata, odnosno kada budu poznati svi potrebni parametri, Regulacionim planom će se analizirati potreba izgradnje centralne kotlovnice na prirodni gas za objekte kolektivnog stanovanja, poslovne i društvene infrastrukture, te mogućnost priključenja na gasnu mrežu. Ukoliko bude neophodno, planirat će se izgradnja nove gasne stanice. Za planirane individualne stambene objekte će se obezbijediti mogućnost priključenja na distributivnu gasnu mrežu. Kao izvor toplotne energije je poželjno, gdje je to moguće, koristiti i obnovljive izvore energije. U slučaju korištenja drugih, alternativnih, izvora toplotne energije, isti moraju ispunjavati određene zahtjeve za kvalitet definisane Odlukom o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 23/16).

Opisani koncept energetskog snabdjevanja toplotnom energijom predstavlja tehnički, ekonomski i ekološki optimalno rješenje, u skladu je sa dugoročnim opredjeljenjem razvoja energetike Grada Sarajeva.

 

XI. Telekomunikaciona infrastruktura
 

Postojeće stanje

Uvidom u raspoloživu dokumentaciju konstatovano je da je u datom obuhvatu položena razgranata distributivna i pristupna telekomunikaciona mreža u vlasništvu javnog operatora BH Telecom-a. Mreža je većim dijelom urađena bakarnim kablovima i ne pruža osnovu za opsluživanje planiranih objekata i većeg broja korisnika, niti predstavlja adekvatan temelj za uvođenje novih telekomunikacionih tehnologija.

ATC Baščaršija u ulici Safvet-bega Bašagića je udaljena cca 560 m od zapadne granice obuhvata prateći ulicu Kovači pa Širokac. Kablovska kanalizacija položena je od ATC Baščaršija, prati ulice Kovači, Širokac, ulazi u obuhvat sa zapadne strane te nastavlja ulicama Vratnik Mejdan, Mustafe Dovadžije, Bijela džamija i Carina. Pomenutom KK prolazi optika, dok je u obuhvatu dominantna bakarna pristupna mreža.

Usmjerenje Telekomunikacione infrastrukture

Novim Idejnim rješenjem telekomunikacione infrastrukture potrebno je prema postojećoj i novoj situaciji (planiranom broju stambenih jedinica), projektovati telekomunikacionu infrastrukturu, prije svega u obliku trasa kablovske kanalizacije do svih novoplaniranih objekata, a koja bi se nadovezivala na već postojeću KK. Prilikom izrade Idejnog rješenja faze telekomunikacione infrastrukture, potrebno je voditi računa o sljedećim smjernicama:

- Telekomunikacionu infrastrukturu zajedno sa pripadajućim kablovskim oknima potrebno je planirati i izvoditi podzemno i izvan kolovoza tj. u pločnicima i zelenim površinama (član 89., Izmjena i dopuna Prostornog plana razvoja KS za period 2003 - 2023 god).

- Planirana trasa kablovske kanalizacije treba da prati liniju postojećih i planiranih saobraćajnica čime su izbjegnuti problemi oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji se javljaju zbog prelaska trase preko privatnih posjeda.

- Ukoliko trasu kablovske kanalizacije nije moguće planirati izvan kolovoza, moguće je istu planirati unutar kolovoza, uz pribavljenu saglasnost i definisane uslove za prokope saobraćajnih površina od strane nadležnih upravitelja saobraćajnica. Oštećenja uličnog popločanja prilikom radova na podzemnim instalacijama biće popravljeno ili zamijenjeno od strane privatnog lica ili nadležne institucije koja izvodi radove.

Kablovska okna, ormariće (Fiber Concentracion Point), tačke koncentracije optičkih kablova (tačke agregacije) potrebno je planirati izvan kolovoza, uz ili unutar objekta. Nije dozvoljeno postavljanje TK ormarića i antena na objekte koji su valorizovani kao objekti ambijentalne, arhitektonske ili historijske vrijednosti. Njihove mikrolokacije ovise direktno od potreba investitora i nisu predmet ovog elaborata.

Interni i kućni priključci i izvodi, kao i planiranje trase kablovske TK kanalizacije do individualnih objekata nisu predmet ovog elaborata.

- Na mjestu gdje je potreban prelazak trase ispod kolovoza potrebno je izvršiti probijanje otvora sa naknadnim uvlačenjem kabla.

- U postupku izdavanja urbanističke saglasnosti za predmetne trase telekomunikacione infrastrukture potrebno je pribaviti propisane saglasnosti, odnosno uvjete za građenje nadležnih organa i pravnih lica - Zakon o prostornom uređenju ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 23/17, 1/18).

Konačan izbor tehnologija koja će biti korištena za pružanje telekomunikacionih usluga korisnicima je ostavljen investitoru i nije predmet planske dokumentacije. Potrebno je u samom procesu rekonstrukcije saobraćajnica obavijestiti kako javne telecom tako i privatne kablovske i TK operatere, a u cilju polaganja nove kablovske kanalizacije i efikasnijeg iskorištavanja putnog zemljišta te smanjenja naknadnih prokopavanja cesta.

 

XII. Postupanje s otpadom

 

- Posebnu pažnju posvetiti održavanju komunalne čistoće kako bi se na adekvatan način prikupile produkovane količine otpada. Potrebno je predvidjeti lokacije za prikupljanje otpada na kojim će se otpad odvojeno prikupljati u posebne posude (plava posuda za papir, žuta za plastiku, zelena za staklo i siva za mješani otpad) i periodično organizovano odvoziti na Regionalni centar za upravljanje otpadom (RCUO) - Smiljevići;

- U granici obuhvata Plana, a u skladu s Pravilnikom o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanja otpada, pravni subjekti su dužni razdvajati i odvojeno skladištiti otpad na mjestu nastanka (sklopiti odgovarajući ugovor ili sporazum sa ovlaštenim operatorom koji će preuzeti daljnju brigu o otpadu).

 

XIII. Rokovi za pripremu i izradu Plana

 

Član 6.
 

Rokovi za pripremu i izradu Plana:

- Rokovi za pripremu i izradu Plana

- Odluka o pristupanju izradi Plana: decembar 2022.

- Podloge i elaborati za izradu Plana: juli 2023.

- Dostava Separata zaštite kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa: oktobar 2023.

- Osnovna koncepcija Plana: decembar 2023.

- Prednacrt Plana: april 2024.

- Nacrt Plana: maj 2024.

- Javni uvid i rasprava o Nacrtu Plana: juni 2024.

- Prijedlog Plana: septembar 2024.

- Usvajanje Plana: oktobar 2024.

 

XIV. Sadržaj plana

 

Član 7.

 

Plan treba da se sastoji od grafičkog i tekstualnog dijela.

Tekstualni dio Plana formira se po obliku i sadržaju tako da ima tri dijela:

1. Izvod iz urbanističke osnove (sadržaj propisan članom 64. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/04, 63/04, 50/07 i 84/10)).

2. Projekcija izgradnje prostorne cjeline (sadržaj propisan članom 65. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/04, 63/04, 50/07 i 84/10)).

3. Odluka o provođenju Plana (sadržaj propisan članom 66. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/04, 63/04, 50/07 i 84/10)).

Grafički dio Plana prezentira se na odgovarajućem broju tematskih karata, a u skladu sa članom 68. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 11/04, 63/04, 50/07 i 84/10) i to:

1. Izvod iz Plana šireg područja,

2. Prikaz postojećeg stanja i urbanističke osnove sa postojećom namjenom površina, katastarskim parcelama, nadzemnim i podzemnim instalacijama i sl.,

3. Granice prostome cjeline sa namjenom površina,

4. Za individualnu izgradnju plan parcelacije sa numeracijom parcela,

5. Razmještaj, orijentaciona namjena objekata, vertikalni gabariti i orijentacioni horizontalni gabariti,

6. Regulacione i građevinske linije,

7. Nivelacioni podaci,

8. Saobraćajna, komunalna i energetska infrastruktura na nivou idejnih rješenja (pješački i kolski saobraćaj, regulacija voda, vodovodna i kanalizaciona mreža, TT mreža i dr.),

9. Objekti kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa i objekti predviđeni za rekonstrukciju, sanaciju i konzervaciju,

10. Tretman zelenih površina na nivou idejnih rješenja.

 

XV. Način osiguranja sredstava za izradu Plana

 

Član 8.

Sredstva za pripremu i izradu Plana osigurat će se iz budžeta Općine Stari Grad Sarajevo za tekuću godinu. Stvarni troškovi za pripremu podloga će se utvrditi kroz provođenje tenderskog postupka i na bazi projektnih zadataka.
 

XVI. Nosilac pripreme Plana i nosilac izrade Plana

 

Član 9.
 

Nosilac pripreme za izradu Plana je Općinski načelnik Općine Stari Grad Sarajevo.

Nosilac izrade Plana je Zavod za planrianje razvoja Kantona Sarajevo.

 

XVII. Javna rasprava i donošenje Plana

 

Član 10.

Nosilac izrade Plana će izraditi osnovnu koncepciju Plana na osnovu utvrđenih smjenica i ponuditi je nosiocu pripreme na ramzatranje i usaglašavanje u kontaktu sa javnošću.

Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Plana usvoji Osnovnu koncepciju Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radi utvrđivanja Nacrta Plana.

Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 30 dana.

 

Član 11.

Na osnovu rezultata javne rasprave i stava o Nacrtu Plana Nosilac pripreme za izradu Plana utvrdit će Prijedlog Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću Općine Stari Grad Sarajevo na donošenje. Sastavni dio Prijedloga Plana je "Elaborat troškova uređenja građevinskog zemljišta", koji će uraditi Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.
 

XVIII. Ostale odredbe
 

Član 12.

Subjekti planiranja su: Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Općina Stari Grad Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Kantonalni zavod za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa, sva komunalna i javna preduzeća, vjerske zajednice, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresirani subjekti koji iskažu svoj interes.
 

Član 13.

Uvodi se režim zabrane građenja za nove objekte do donošenja Plana. Režim zabrane građenja ne odnosi se na investitore koji su stekli pravo građenja na ovom lokalitetu na osnovu donesenih rješenja u upravnom postupku (važeće urbanističke saglasnosti, odobrenja za građenje ili rješenja o dodjeli građevinskog zemljišta u svrhu izgradnje) koji mogu nastaviti započetu proceduru.

Zabrana građenja iz stava jedan ne odnosi se na postojeće objekte za koje se provodi postupak utvrđen Zakonom o prostornom uređenju (rekonstrukcija, dogradnja, nadziđivanje, sanacija, konzervacija i drugi zahvati, što podrazumijeva pribavljanje stručnog mišljenja od strane Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Kantonalnog zavoda za zaštitu kultumo-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo) i Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje i građevina privremenog karaktera.

Stručna mišljenja oba Zavoda moraju biti u skladu sa smjernicama iz člana 5. ove Odluke.

 

Član 14.

Sastavni dio ove Odluke je i grafički prilog sa ucrtanom granicom područja planiranja.
 

Član 15.

Ova Odluka stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
 

Broj 02-45-726/22
29. decembra 2022. godine
Sarajevo


Predsjedavajući
Općinskog vijeća
Stari Grad Sarajevo
Seid Škaljić, s. r.

PRIKAŽI VIŠE TEKSTA

PREUZMI DOKUMENT:

PODIJELI: