Veliko otkriće bh. znanstvenika: Na području Bijambara pronađene dvije nove vrste algi
Međunarodni znanstveni tim s magistricom biologije iz
Sarajeva Tatjanom Kapetanović na čelu pronašao je dvije nove vrste algi
na tresetištu zaštićenog područja Bijambare, kod Sarajeva, te na taj
način značajno doprinio istraživanju ovih nevidljivih, ali za život
iznimno značajnih jednostaničnih organizama.
Nove vrste nazvane su: Sellaphora bosniaca Kapetanović & Jahn i Sellaphora hafnerae Kapetanović & Jahn.
Posljednja je nazvana u čast prof. dr. Dubravke Hafner, znanstvenice koja se cijeli svoj radni vijek bavi algama u BiH.
Isto
tako, 45 vrsta je zabilježeno kao nove za područje BiH (npr.
Chamaepinnularia mediocris, Navicula digitulus, Navicula medioconvexa,
Placoneis hambergii).
Iako se radi o relativno malom lokalitetu,
rezultati ove studije "povećavaju broj" vrsta cijanobakterija i algi u
BiH na oko 1.500 vrsta (u Pregledu stanja biološke i krajobrazne
raznolikosti BiH iz 2008., prema dosad publiciranim podacima,
procijenjeno je kako floru cijanobakterija i algi čini 1.457 vrsta).
Ovo
znanstveno otkriće objavljeno je pod naslovom Diatoms in a poor fen of
Bijambare protected landscape, Bosnia & Herzegovina u predzadnjem
broju renomiranog internacionalnog znanstvenog časopisa Nova Hedwigia
(broj 93, svezak 1-2, 2011), a potpisuje ga autorski tim: Tatjana
Kapetanović (Fond za zaštitu okoliša FBiH), Regine Jahn (BGBM Berlin),
Sulejman Redžić (PMF Sarajevo) i Marina Carić (Institut za more i
priobalje iz Dubrovnika).
Časopis se bavi taksonomijom,
morfologijom i ekologijom lišajeva gljiva i algi. Rad je većim dijelom
urađen u Botaničkom muzeju i botaničkom vrtu Berlin - Dahlem, Freie
Univerziteta u Berlinu, uz suradnju sa znanstvenicima iz Sarajeva i
Dubrovnika, a u okviru doktorskog rada.
U spomenutom radu studirana je flora silikatnih algi svjetlosnim i elektronskim mikroskopom.
Silikatne
alge (dijatomeje) su uglavnom jednostanični organizmi i predstavljaju
najbrojniju skupinu algi a rasprostranjene su u slatkovodnim i morskim
staništima. Dosad je opisano više od 100.000 vrsta.
"Nepoznavanje
našeg prirodnog bogatstva vodi nekontroliranom gospodarenju
biodiverzitetom i čini javnost neobrazovanu o vlastitom okolišu. Takvo
stanje dovodi do opadanja broja vrsta i nedovoljne zaštite. BiH je jedna
od rijetkih zemalja koja nema popis vrsta flore i faune a rijetki su i
napori sistematizacije podataka o određenim skupinama. Planiranje
očuvanja biodiverziteta može biti "ozbiljno" tek onda kad budemo znali
kakvim biodiverzitetom raspolažemo", izjavila je za Fenu Tatjana Kapetanović.
Ovo
se može smatrati solidnim uspjehom bosanskohercegovačkih znanstvenika,
imajući u vidu činjenicu da je BiH sa 0,1 posto BDP-a za nauku na
začelju europske prakse.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
