Muidža: Domaća akumulacija kapitala nije dovoljna za razvoj gospodarstva

Predsjednik jedinstvenog glasa stranih investitora u Bosni i Hercegovini, Vijeća stranih investitora, Branimir Muižda, u intervjuu za Dnevni list ističe da sadašnja domaća akumulacija kapitala nije dovoljna za razvoj gospodarstva, a izlaz naše ekonomije vidi upravo u stranom kapitalu.
"Ona bi povećala kapacitete bh. gospodarstva, no za sada ih je malo te se njihov priljev iz godine u godinu smanjuje", naglašava Muidža.

Koja je glavna misija i vizija Vijeća stranih investitora u BiH (VSI)? Što Vijeće planira uraditi u 2012.?

Vizija Vijeća stranih investitora jest da djeluje kao jedinstven glas stranih investitora prisutnih u BiH u nastojanju da poboljšaju poslovnu klimu u BiH. Kroz misiju VSI-ja pokušavamo promovirati dobre prakse stranih kompanija iz matičnih zemalja te kroz tu prizmu ponuditi rješenja kako bi se prevladale prepreke s kojima se strani investitori suočavaju, a te prepreke su zaista brojne. Također nastojimo kroz naše aktivnosti sam status stranih, ali i domaćih investitora, poboljšati i približiti svjetske ekonomske trendove bh. zajednici. Naš plan u 2012. jest intenzivnija suradnja s vlastima u BiH na otklanjanju barijera koje su artikulirane u našoj Bijeloj knjizi, ali i preko naših radnih skupina, koje aktivno rade na detektiranju istih.
Također, promocija investicija kroz suradnju s našim partnerima je još jedan od glavnih ciljeva u 2012.

Budući da su strana investiranja ključ rasta gospodarstva jedne zemlje, povećavaju li strani investitori rast gospodarstva i u BiH?

Trenutačna slika i prilika bh. ekonomije jest da za sada domaća akumulacija kapitala nije dovoljna za razvoj gospodarstva te izlaz i boljitak vidimo u stranom kapitalu. Međutim, evidentno je da se priljev stranih direktnih investicija iz godinu u godinu smanjuje, trenutačno je na vrlo niskoj razini od cca 1,4 posto BDP-a, ali on nije samo posljedica globalne ekonomske krize, već je u velikoj mjeri uzrokovan i tekućim prilikama u BiH, od političkih pa do ekonomskih. Tako da odgovor bi bio, u principu bi trebali povećavati rast, ali realna slika BiH jest da nemamo dovoljan broj investicija koji bi povećao kapacitete našeg gospodarstva. Mislim da je sada svima jasno da bez značajnih investicija nema ni jačanja domaćeg gospodarstva i samo velike investicije mogu pokrenuti pozitivan razvojni ciklus, otvoriti nova radna mjesta i sačuvati postojeća.

Što treba učiniti kako bi za što više stranih investitora BiH bila zanimljiva?

Prije svega treba stvoriti puno bolju investicijsku klimu za ulagače, a to ovisi o politici i ekonomiji. S obzirom da su ova dva sustava jako usko vezana, potrebno je prikazati BiH kao sigurnu zemlju za ulagače, sigurnu u političkom i pravnom smislu, što podrazumijeva harmonizaciju propisa na razini države i reforme u oblasti sudstva, gospodarstva, vanjskotrgovinskog poslovanja... Potrebno je otkloniti brojne administrativne barijere jer birokracija s kojom se na dnevnoj bazi susrećemo kao investitori jednostavno onemogućava normalan tijek ekonomskih aktivnosti, investicija, ostvarivanje planiranih rokova za ulaganje i povrat kapitala. Detaljno opisani problemi s kojima se susreću investitori nalaze se u našoj Bijeloj knjizi, publikaciji koju VSI objavljuje jednom godišnje s ciljem da ukaže upravo na ovo gore spomenuto.

Koje su to prepreke s kojima se susreću strani investitori, a koje na žalost čine BiH još uvijek ne previše atraktivnom za ulaganja. Što VSI radi kako bi se te prepreke otklonile?

Sve preporuke iz Bijele knjige, koja je naš najvažniji produkt, nastojimo rješavati kroz aktivnu komunikaciju i suradnju sa svim relevantnim institucijama vlasti i to na svim razinama vlasti. Želimo istaknuti da je od prošle godine suradnja s institucijama intenzivnija i otvorenija nego u proteklom razdoblju. Tome u prilog govori i činjenica da smo potpisali u listopadu 2011. Memorandum o suradnji s Vladom FBH i prezentirali naše preporuke Parlamentu FBiH. U sklopu ove suradnje, Vlada FBiH je usvojila Bijelu knjigu kao službeni dokument, koji je postao polazna osnova za reformsku politiku. Ovisno o oblasti, učinci su zadovoljavajući u većoj ili manjoj mjeri. Ističem da zaista cijenimo aktivnosti premijera FBiH Nikšića koji je u tom smislu od početka svog mandata zaista uradio veliki napor da se kroz Vladu i Parlament usvoji što veći broj konkretnih zakona i mjera na usvajanju preporuka stranih investitora i gospodarstva općenito. Također, suradnja s RS-om je kontinuiran proces, a predsjednik RS-a Dodik je također uvijek bio vrlo otvoren za inicijative VSI-ja, gdje kroz radne skupine i individualne sastanke s Vladinim tijelima ukazujemo i tražimo izmjene pojedinih zakonskih odredbi. VSI u suradnji i s drugima, poput stranih veleposlanstava prisutnih u BiH, te sličnih udruga kojima je cilj isti ili sličan kao naš, s predstavnicima EU izaslanstva u BiH ulaže sve napore u rasterećenje gospodarstva, a s ciljem olakšanja poslovanja kompanijama i pokušava učiniti BiH atraktivnom zemljom za buduće ulagače. Tako preko naših kanala komunikacije s medijima; kroz Vijeće za suradnju sa stranim veleposlanstvima te radionice i edukacijske seminare s kompanijama i institucijama ukazujemo na neophodnost suradnje svih zajedno. Mislim da naše članice kroz svoje pozitivne priče i rezultate u BiH mogu vrlo pozitivno i promotivno djelovati i motivirati svjetske strane ulagače u privlačenju investicija.

Kada bi bilo što manje prepreka stranim ulagačima, može li se reći da bi naša zemlja postala konkurentna zemljama u regiji glede stranih investiranja?

Generalno gledajući, da. Međutim, BiH je potencijalno vrlo konkurentna zemlja s obzirom na njezin geostrateški položaj, prirodne resurse, tradiciju i neiskorištene potencijale u oblasti građevinarstva, energetike, poljoprivrede, drvne industrije i industrije uopće koja ima i tradiciju poljoprivrede, turizma... Prepreke, generalno gledajući, mogu se otkloniti: poreznom reformom koja bi trebala ići u smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raznih naknada, značajnim skraćivanjem rokova i potrebnog vremena za ishođenje i odobrenje raznih dozvola (od okolišnih do građevinskih), donošenjem krovnih ili harmoniziranih zakona od značaja za oblast energetike, poljoprivrede te smanjenjem birokracije, a povećanjem njezine učinkovitosti, olakšavanjem procedura za osnivanje i funkcioniranjem gospodarskih društava.