Unosan posao u BiH: Izvoz gljiva u evropske gastronomske centre
Bosanska Krajina kao šumovito područje oduvijek je bila bogata raznim vrstama gljiva. Ova godina je obilovala kišom koja je pogodovala rastu gljiva.
"Gljive su rodile ove godine vanredno. Upravo sad u šumama može se naći mnogo vrganja, lisičarki, krasnice i mliječnice", kazao je Borislav Marić, predsjednik Udruženja gljivara i ljubitelja prirode iz Mrkonjić Grada. Iako mnogi Krajišnici vole tražiti gljive u šumi radi vlastitog gurmanskog zadovoljstva, sakupljanje gljiva sve više postaje organizovan i unosan biznis.
Amir Makić iz Bužima već godinama uspješno otkupljuje i plasira gljive na evropskom tržištu. Sa vlastitom firmom Vrganj-promet doo postao je vodeći otkupljivač u Unsko-sanskom kantonu. Svake godine otkupe između 100 i 150 tona raznih vrsta gljiva, ali i drugih šumskih plodova i ljekovitog bilja.
"Cjelokupna količina otkupljene gljive ide u gastronomske centre širom Evrope, a najviše u Italiju, Austriju i Francusku", kazao nam je Makić.
S obzirom da se u Republici Srpskoj ovaj biznis i ranije aktivirao, u tom entitetu egzistira desetine otkupljivača gljiva, među kojima je najuspješnija otkupna stanica Zvornik, koja godišnje izveze 1.500 tona gljiva, što ih je svrstalo na peto mjesto svih izvoznika u ovom entitetu.
Nije jestiva gljiva
Žarko Novaković iz Srpca našao je u šumi tri kilograma tešku gljivu koja se zove leucopaxillus macrorizus. Nije otrovna, ali se i ne koristi u ishrani. Ali zato šume su upravo prepune vrganja, velike kulinarske vrijednosti i sa otkupnom cijenom od sedam maraka po kilogramu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
