Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Bh. društvo gubi milione zato što nije digitalizovano

18.12.2018. 13:03 / Izvor: Akta.ba

BIH od 2003. godine u procesu digitalizacije nije uspjela napraviti neki veliki pomak, iako smo se 2004. godine takmičili sa Estonijom koja je danas lider u svijetu, istaknuto je danas u Sarajevu u okviru uvodne konferencije "Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva" koja će biti održana u martu 2019. godine u organizaciji Vanjskotrgovinske komore i GlobalGPS BH.

Istaknuto je kako se BiH nalazi na 80 neslavnom mjestu kada je u pitanju digitalizacija po svim mjerenjima, što nije dobro.

Haris Hadžialić, direktor GlobalGPS kazao je da benefite digitalizacije treba da osjeti cijelo društvo.

Pojasnio je kako digitalizacija donosi razne benefite, te da ovo društvo gubi milione samo zato što nije digitalizovano.

Podcrtao je kako su u saradnji sa VTKBIH krenuli u cijeli ovaj proces, kako bismo na vrijeme odgovorili zahtjevima koje EU postavlja.

Kao jedan od razloga zastoja u procesu digitalizacije, naveo je neznanje.

"Mi smo zatrpani neznanjem i živimo u društvu gdje se ne promoviše kvalitet", kazao je Hadžialić, te naglasio kako svima nama treba jedan novi model razmišljanja u kojem će biti zastupljen novi razvoj.

Vjekoslav Vuković, dopredsjednik VTKBiH kazao je kako razvojem priče o digitalizaciji u BiH se može zadržati 6.000 ljudi.

Pojasnio je kako se nažalost do sada bh. IT industrija razvijala samo individualnim kapitalom, bez strateških smjernica.

“Mi želimo ubrzati proces digitalizacije koji je transparentan i konkurentan", istaknuo je Vuković.

Vlatko Drmić iz Ministarstva prometa i komunikacija je kazao da digitalizacija predstavlja širok pojam, te se ovaj proces ne može riješiti jednom strategijom ili zakonom.

"Na digitalizaciju utiče puno više faktora društva", kazao je Drmić, te naglasio kako je Ministarstvo u ovom procesu uradilo Zakon o digitalnom potpisu koji je donesen 2006. godine, iako nije implementiran zbog toga što nismo imali Ured za nadzor i registraciju ovjeritelja.

Aleksandar Mastilović, savjetnik direktora RAK-a je kazao kako ga raduje što imamo stručne kadrove koji mogu da nas izvedu iz situacije u kojoj smo se našli, što se dokazalo i kroz današnju konferenciju.

"Važno je da postoji jasna volja svih uključenih u ovaj proces, kako institucija, tako i kompanija i obrazovnih institucija koji su nosioci ovog procesa", kazao je Mastilović, te naglasio kako je digitalizacija potrebna kako bismo podigli stepen konkurentnost, te nemamo izbora.

Pojasnio je kako će evolucijom nestati neki poslovi, kako bi otvorili nove i uhvatili korak sa zemljama EU.

U nastavku konferencije eksperti su kroz panel priče, razmijene znanja i iskustva, ukazali na ključne probleme i donijeli neke od zaključaka, koji su dobra podloga i osnov za konferenciju u martu iduće godine.

Cilj je kako kažu organizatori  građanima približiti pojam i proces digitalizacije, te razbiti predrasude i strahove od gubljenja radnih mjesta. 

"Želimo da upoznamo ljude s tim šta je digitalizacija i koliko nam ona zapravo može koristiti u svim sektorima djelatnosti. Zasigurno je da nas čeka dugoročan proces i rezultati neće biti vidljivi odmah, no mi ćemo zajedničkim snagama raditi aktivno na tome. Sigurni smo da će se vremenom osjetiti promjene u poslovanju, ali i kvaliteti života svih nas. Želimo da pokažemo da BiH ima dovoljan broj mladih i sposobnih ljudi, koji posjeduju znanje i želju da rade na značajnim promjenama, a proces digitalizacije bosanskohercegovačkog društva će zasigurno donijeti vrlo pozitivne promjene", kažu iz organizacije ovog velikog događaja. 

O okviru konferencije koja je povod za veliku martovsku bilo je riječi i o digitalnoj konkurentnosti i standardizaciji, digitalnim vještinama radne snage, BlockChain tehnologiji, digitalizaciji građevinskog sektora...

E. Ko.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti