Prema statističkom izvještaju Evropske asocijacije za biomasu AEBIO, BiH je najbrže rastuća ekonomija u korištenju biomase u Evropi.
Poredeći sa prošlom godinom evidentan je rast proizvodnje certificiranog peleta za 20 posto u odnosu na prošlu godinu.
Vanja Ćurin, iz Udruženja biomasa BiH za poslovni portal Akta.ba kaže kako su naše perspektive jako dobre, te iz tradicionalne biomase, cjepanica prelazimo u sofisticiranije oblike poput drvene sječke ili peleta koji su puno komforniji i efikasniji za korištenje.
"Rast je kontinuiran posebno u zadnjih četiri-pet godina bez obzirana poteškoće koje su nam se dešavale", kaže Ćurin.
Ohrabrujući podaci su i da u Bosni i Hercegovini raste broj novih toplana na biomasu, tako da svake godine imamo po jednu novu.
Najveća se nalazi u Banjoj Luci od 50 MW, dok se ostale nalaze na Palama, Sokocu, Olovu, Srebreniku, Gračanici, Banjoj Luci, Gradišci, Livnu, Bugojnu, Vitezu...
Jedna od modernijih toplana na biomasu je u naselju Nemila pokraj Zenice, dok Opština Sokolac u okviru javnog-privatnog partnerstva pokreće gradnju moderne energane.
"Bionergane su velike investicije, ali ono što je siguro jeste da su dugoročno najisplatljivije i najbolje investicije koje na našim prostorima možemo osigurati s obzirom da nam plinska mreža nije dovoljno razvijena", pojašnjava Ćurin.
U prošloj godini naša zemlja je imala najveći rast potrošnje biomase u Evropi. Uz rast potrošnje biomase rastao je i broj proizvođača peleta i kotlova na pelet. Danas smo se svrstali među najveće evropske proizvođače kotlova i visoko kvalitetno peleta.
Postoji oko 20 certifikovanih proizvođača visokokvalitetnog peleta u BiH, te nekoliko proizvođača visoko sofisticiranih kotlova koji svoje proizvode prodaju diljem Evrope.
Ovaj broj je veći od Švicarske, Rumunija, Češke, Slovačke..., a samo jedan od proizvođač izvozi preko 10.000 komada kotlova godišnje.
Među proizvođačima peleta tu su: Enwo, Ensa, Fagus, SG Gradnja, Trgovir, Radial, FG Peštalić, Dugapelet, Woodland, FA Šipovo, PTT, Kovan, Nansi, FIS, Milić, Horozović, te Drvoprodex.
|
INOVATIVNI CENTAR BIOMASE U BIH POVEZUJE NAUČNIKE, GRAĐANE I INDUSTRIJU Veću važnost korištenju biomase svakako daje novi Inovativni centar biomase u BiH koji se uspostavlja na Mašinskom fakultetu u Sarajevu. Centar je zamišljen kao poveznica naučnika, lokalne zajednice, građana i industrije u svrhu dostupnosti inovativnih proizvoda iz sektora drvne biomase, te pružanja usluga poduzetnicima i građanima iz ovog sektora. Inovativni centar je uspostavljen u okviru projekta "Zapošljavanje i sigurno snabdijevanje energijom korištenjem biomase u Bosni i Hercegovini" koji finansira Češka razvojna agencija a realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Korisnici Inovativnog centra biomase u BiH će imati priliku da dobiju podršku aktivnostima koje se tiču pretvorbe drvne biomase u gorivo (drvna sječka, pelet, briket, itd), kao i aktivnostima stvaranja dodatne vrijednosti upotrebom drvne biomase, uključujući edukaciju, tehničko savjetovanje i promociju, te zagovaranje i istraživanje u sektoru drvne biomase u kompletnom lancu snabdjevanja (od šume do tržišta – prodajnog mjesta). Inovativni Centar drvne biomase će biti progresivna mreža malog i srednjeg poduzetništva, industrije, akademske zajednice i raznih organizacija sa zajedničkim ciljevima i interesima na polju biomase u BiH. |
Koliko je zaista važno tržište biomase, govori podatak da su se prošle sedmice u Sarajevu u okviru najvećeg energetskog događaja okupili naznačajniji stručnjaci iz ove oblasti kako bi raspravljali o BH tržištu biomase, potencijalima i održivosti korištenja drvne biomase.
E. Ko.
