Cestogradnja u Sarajevu - gdje je zapelo?

Nakon skoro četiri decenije, u januaru ove godine počela je gradnja prve transferzale u Sarajevu čija izradnja će koštati preko 300 miliona maraka. I dio južne longitudinale je izgrađen, ali za nastavak se čeka, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i eksproprijacije. Sve to se trebalo davno rješavati smatraju stručnjaci, a nadležni optimistično najavljuju završetke radova i rasterećenje gustog gradskog prometa.

Ideja o modernoj gradskoj sarajevskoj autocesti od prije 40 godina, počela je sa gradnjom početkom ove godine. Prva transferzala kreće od Zagrebačke ulice preko Miljacke, zatim ide između dva muzeja, onda pored Američke ambasade, zatim Željezničke stanice onda kroz tunel na Ciglane, put dalje vodi pored Bosnalijeka do stambenih zgrada u naselju Šip iza kojeg će se graditi tunel do Vogošće, a ruta ove dionice završava na kružnom toku Jošanica koji je u izgradnji.

U mjestu Šip nedaleko od Sarajeva u toku je izgradnja jedne dionice prve transferzale. Ta dionica iznosiće 1.245 metara a koštaće 12,7 miliona maraka. Procjene za završetak ove dionice su prije marta 2020. godine, dok stručnjaci smatraju da će za to trebati mnogo više vremena

Iza naselja Šip trenutno je jedan dio aktivne gradnje prve transferzale koja će koštati preko 300 miliona maraka. Iz Direkcije za puteve KS navode procjenu koliko bi mogla trajati gradnja cjelokupne transferzale.

"Sve gotovo od Grbavice do kružnog toka? Realno bi bilo pet godina kad bio se riješili imovinsko pravni odnosi na vrijeme. U narednih mjesec dana će biti objavljena pretkvalifikacija za tunel, tako da bi do kraja godine trebali početi, ito kao i prošle godine kad smo i ovo počinjali prije zime da imamo izvođača da na ljeto krenemo sa radovima", izjavio je Selmir Kovač, direktor Direkcije za puteve KS.

Sa radovima se ne može nastaviti na nekim dijelovima južne longitudinali, zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, čiji rješenje je na pomolu tvrde iz Zavoda za planiranje KS. Dodaju da imaju plan za nastavak i da su skoro riješili urbanisitčke i građevinske dozvole, te da su podnijeli zahtjeve gdje su stvari kako kaži čiste. U Zavodu planiraju da južnu longitudinalu pored Bosmalove nebodera spuste na glavnu saobraćajnicu i onda će se preko raskrnice na Čengić Vili kako navode kopčati sa gradskim autoputem preko planirane saobraćajnice koja treba da se radi. Međutim za dalje još uvijek nema plana.

"A dalje od tog lokaliteta mi nažalost nemamo nikakav nalog ni od koga. Niti znamo šta se radi da li se radi. Ima li projektna dokumentacija, šta treba da otkupljujemo, gdje je trasa, znači mi ne znamo. Niti nas ko informiše iz Općine Novi Grad, da li će biti izmjene plana, zbog čega se radi izmjena plana", kazao je Mirza Hulusić direktor Zavoda za izgradnju KS.

A prije mnogo vremena su se morali rješavati i imovinsko pravni odnosi te spriječiti bespravna gradnja na dionici prve transferzale što nije urađeno smatra profesor Munir Jahić. Dodaje da mnogi stručnjaci u planerskom dijelu cestovne infrastrukture smatraju da je napravljeno mnogo promašaja koji su realizovani i to otežava cestovnu infrastrukturu.

"Pošto se Sarajevo i šire područje nalazi u trusnom dijelu, ako bi bio neki jači zemljotres, mi defaktno ne bi mogli ništa ni evakuisati ili da se nešto dobaci zbog stanja u prometu kakvo je sada, odnosno u cestovnoj saobraćajnoj infrastrukturi", kazao je Jahić.

Dok nadležne institucije optimistično smanjuju prvobitno donešene rokove za završetak cestovne infrastrukture, stručnjaci smatraju da će to mnogo duže trajati. Jedan od glavnih problema je eksproprijacija, a iz Zavoda za izgradnju KS objašnjavaju da sve to zavisi od opštinskih institucija koja su zadužene za te poslove. Do tada ostaje saobraćajni problem glavnog grada BiH u čijem širem dijelu živi pola miliona stanovnika sa 160 hiljada automobila.