Isplati li se radnicima iz BiH raditi sezonu na Jadranu?

Sezonski radnici u Hrvatskoj imaju pune ruke posla, a turistička sezona u punom je jeku. Prilika je ovo za zaradu srednjoškolcima, studentima, ali i stalnim sezonskim radnicima koji tijekom cijele godine primaju plaću, piše Večernji list BiH.

Rekordan broj koraka

Međutim, da je lako, nije. Mladić koji radi kao konobar u jednom restoranu na Jadranu izmjerio je preko pametnog sata da je tijekom jedne svoje osmosatne smjene napravio više od 35.000 koraka.

Za usporedbu, osoba s kojom smo razgovarali krajem prošlog mjeseca rekla nam je da joj je sat izmjerio 37 tisuća koraka na putu do Međugorja, a radi se o oko prijeđenih 26 kilometara.

"Zadovoljan sam i plaćom i odnosom vlasnika prema meni, ali naravno da je ritam rada u petoj brzini. Osobito u ovom vremenu kad je turistička sezona u punom jeku", kaže nam mladić iz Čapljine. Što se plaća tiče, doznajemo da se one, preračunato u marke, kreću od 1500 do 2500 KM. Plaće od 1500 KM češće su kod stalnih sezonskih radnika, a doznali smo i zašto.

"Oni su prijavljeni tijekom cijele godine. Rade pet mjeseci ovdje na moru i onda idu kući gdje mogu raditi još jedan posao, a ovdje im ide i plaća od 750 do 1000 KM i uplaćuju im se svi doprinosi. Osobito je popularno kuhare zapošljavati kao stalne sezonce jer njih uvijek treba i iznimno su cijenjeni", govori nam vlasnik restorana s područja Makarske rivijere.

Budući da imaju smještaj i hranu, a ni kuća im nije daleko, radi se o itekako isplativom poslu. No, dokad će biti tako, pitanje je jer su turistički radnici nezadovoljni odnosom hrvatske politike prema njima i tvrde kako bi još više mladih mogli zaposliti da ih država počne pratiti. Predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja Marin Medak istaknuo je da Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a na pripremu i posluživanje hrane na Sredozemlju i jednu od najviših stopa u EU.

Nedostatak radne snage

"Tražimo žurno smanjivanje te stope s 25 na 13%. Prihod nam je kroz visoke poreze i davanja praktički nacionaliziran, a svi rizici i obveze ostaju nama", kaže Medak. Nedostaje i radne snage pa je traže u RH, BiH, Sjevernoj Makedoniji, Siriji... Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik i predsjednik Strukovne grupe ugostitelja pri Županijskoj gospodarskoj komori, vlasnik je restorana u Dubrovniku i zapošljava radnike iz BiH. - U RH mi se na oglas za 10 radnika javila jedna osoba.

"Zaposlio sam nekoliko kuhara i konobara iz BiH i jako sam zadovoljan. Ne možete natjerati nekoga da radi ako ne želi. Kažu da na Zavodu za zapošljavanje ima puno ljudi koji bi mogli raditi u turizmu, ali kad sam stavio oglas za posao i tražio 10 ljudi, troje ih se javilo, a samo jedan došao. Prednost dovođenja ljudi iz drugih država je ta da možete birati osobu koja vam odgovara. Vani vidite nekog pa mu ponudite posao. Prije uvođenja kvota to niste mogli", rekao je Vlašić nedavno za Index.