Predstavljeno predsjedavanje BiH CEFTA-om u 2013

Prioriteti Bosne i Hercegovine kao predsjedavajuće CEFTA sporazumom u ovoj godini su daljnje intenziviranje i promocija trgovine u okviru CEFTA zemalja, liberalizacija usluga i uklanjanje administrativnih i svih drugih barijera - izjavio je danas na pres-konferenciji u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. 

To je ujedno, kako je dodao, prilika za promociju BiH u okviru CEFTA-e, ali i svojevrstan izazov s obzirom na loša ekononomska kretanja u regionu i na globalnom nivou.

BiH se pripremala za predsjedavanje CEFTA-om, pa je polovinom prošle godine Vijeće ministara BiH usvojilo prioritete za to predsjedavanje, a iskustvo naše strane je značajno s obzirom da smo tokom 2012. i predhodnih godina predsjedavali sa dva poddodbora  - za necarinske i  tehničke barijere, te za carine i pravila porjekla.

"Ovo je prilika u kojoj će, bar kada je u pitanju trgovina, BiH biti centar regiona, i svojevrstan izazov za nas s  obzirom na predstojeće aktivnosti i pripremu zajedničke strategije regiona do 2020. godine", istakao je ministar Šarović.

On je naveo da je 2008. kada je BiH ušla u ovu ekonomsku organizaciju pokrivenost uvoza izvozom bila 50 posto, a krajem 2012. je taj procent bio 65 posto, što ukazuje da se BiH približava svom starteškom cilju, a to je da bude ravnopravan partner zemalja CEFTA sporazuma. Ujedno, kako je dodao Šarović, to je odgovor na različite komentare i neke dileme o tome da li CEFTA sporazum odgovara BiH i da li smo ravnopravan partner.

Šarović je istakao da je tokom 2012. došlo do povećanja izvoza poljoprivrednih proizvoda za oko 13 posto, uz istovremeno smanjenje njihovog uvoza  u BiH od sedam posto. Time se povećala pokrivenost uvoza izvozom ,koja iznosi oko 35 posto, i to je  možda najslabiji dio u okviru CEFTA sporazuma.

Pitanje Hrvatske će biti na dnevnom redu pred svim zemljama CEFTA-e u narednim mjesecima s obzirom da 30. juna ova zemlje izlazi iz CEFTA sporazuma. Ulaskom Hrvatske u EU 1. jula ove godine na granici sa tom zemljom nastupa novi režim.

"Brige imamo mi, ali one postoje i sa hrvatske strane, jer su oni u BiH tokom 2012. izvezli roba u vrijednosti milijardu i 125 miliona eura, a BiH je izvezla u Hrvatsku roba u vrijednosti od 600 miliona eura", kazao je Šarović.

Od toga, kako je dodao, Hrvatska je u BiH izvezla  različitih poljoprivrednih proizvoda u iznosu  300 miliona eura, a mi smo izvezli u Hrvatsku oko sto miliona eura.

To su, po riječima ministra Šarovića, rizične grupe ili rizične grane privrede koje će vjerovatno trpiti taj novi režim, sa jedne i druge strane u drugoj polovini 2013. i u narednim godinama.

Za dio bh. proizvoda bit će upitno ispunjenje odgovarajućih standarda i uslova koji se traže od EU, posebno za mlječne proizvode, meso, meso peradi, jaja i neke konditorske proizvode.

S druge strane, za Hrvatsku neće biti upitni standardi, ali će njihova roba biti na novom režimu i neće biti bescarinski uvoz, nego će podlijegati privremenom trgovinskom sporazumu sa EU i očekuje se da će dio njihovih proizvoda poskupiti na tržištu BiH.

"Ministarsvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa čini maksimalne napore da jedna po jedna iz ovih osjetljivih grana dođe do tih prijeko potrebnih standarda, odnosno osigura za sebe EU broj koji će joj omogućiti da izvozi u EU", kazao je Šarović.