Samo dobro napisan EU projekat može dobiti sredstva EU

O organizaciji Agencije za digitalni marketing i organizaciju događaja PRomotion narednog mjeseca u Sarajevu u Tuzli održati će se dvodnevna radionica "Od ideje do EU projekta". Ovim povodom razgovarali smo sa predavačem radionice Nevzetom Sefom koji će zajedno sa Melihom Gekić - Lerić stručnjakom za provedbi projekata financiranih iz fondova EU i međunarodnih organizacija u BiH učesnicima pojasniti kako da upravljaju projektnim ciklusom – PCM, kako da pripreme projekat, analiziraju ciljevi, budžetira projekat...

Koliko je danas važna edukacija u pisanju EU projekta?

- U vrijeme deficita budžeta u BiH na svim nivoima, vrlo važno je pokušati naći sredstva iz drugih izvora. Jedan od najvećih izvora finansijske podrške razvojnim projektima su EU fondovi, ali da bi mogli povući sredstva koja su na raspolaganju, neophodno je ojačati naše kapacitete kako bi mogli napisati projekat, a potom ga i implementirati u skladu sa propisanim procedurama. Pisanje projektne aplikacije je jako zahtjevan posao gdje se koristi medotologija upravljanja projektnim ciklusom kojom se planiraju i provode projekti koji se financiraju iz različitih fondova EU, pri čemu se slijedi logika cijelog projektnog ciklusa – od razvoja projektne ideje, do evaluacije završenog projekta i početka novog ciklusa). Mnoge aplikacije koje se predaju iz BiH budu odbijene upravo zbog nepoštovanja svih koraka u procesu pisanja projektnog prijedloga, kao i zbog niskog nivoa kvaliteta projektnih prijedloga.

Kakva su Vaša iskustva , koliko spremne kompanije ulaze u pisanje EU projekta?

- Naše kompanije uglavnom nisu spremne za pisanje EU projekata, a jedan od razloga za to je nedostatak fondova za privatni sektor, budući da Bosna i Hercegovina ima status potencijalnog kandidata, te su dostupni vrlo zahtjevni programi kao što su Horizon 2020, Cosme i drugi. Međutim u BiH se trenutno implementira i veći projekat naziva EU4B (EU for Business), gdje i privatne kompanije mogu aplicirati za dodjelu nepovratnih sredstava za njihove razvojne projekte i u sklopu ovog projekta je namijenjeno 10 miliona eura za podršku za razvoj privatnog sektora u BiH.

Jedan od načina da nauče kako napisati projekat je i edukacija. Vi ste predavač na jednoj od njih, kakva su Vam iskustva, koliko se usvaja znanje i kakvi u konačnici budu rezultati?

- Osobe koje dolaze na naše edukacije su željne znanja i vrlo su aktivni na našim radionicama. Kao predavač pokušavam da prenesem moju energiju na učesnike kako bi se svi aktivno uključili u proces obuke, kao i na rad u praktičnim vježbama. Najčešće spominjem i primjere iz prakse iz već realizovanih projekata, te polaznicima ukazujem na dobre strane u projektima, ali i na greške kako bi polaznici izbjegli iste. I dan danas se čujem sa nekim od polaznika obuka, koji su u međuvremenu napisali projekte koji su bili odobreni za finansiranje i jako sam ponosan na to.

Sa obzirom da ste stručnjak na ovome polju, gdje su najveće šanse bh. firmi, šta savjetujete na koje projekte se mogu prijaviti?

- Kako sam već naglasio, u BiH ne postoji dovoljno sredstava za privatni sektor, ali sam već spomenuo programe Horizon 2020 koji finansira projekte koji se između ostalog tiču istraživanja i razvoja, program Cosme, kao i trenutno aktuelni projekat EU4B koji podržava razvojne projekte kompanije iz sektora turizma i poljoprivrede, te izvozno orijentisanih preduzeća. Pomenuo bih i program Challenge to Change koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju Sida, koji je otvoren za sve kompanije u BiH koji imaju inovativne ideje, proizvode ili usluge. Inače ovaj program implementiraju Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća-RARS.