Očekuje li Bosnu i Hercegovinu povećanje stope PDV-a

Poskupljenje proizvoda i usluga mogli bi očekivati građani Bosne i Hercegovine ukoliko bi se stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećala, kao što se razmatralo proteklih godina.

Novoimenovani predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija najavio je da je spreman za taj potez. Istovremeno, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, čime bi se povećale plate radnicima, se nije desilo. 

Trenutno je pripremljen prijedlog zakona o PDV-u, na kojem je radila Uprava za indirektno oporezivanje BiH kako bi uskladila odredbe sa Direktivama Evropske unije, ali u njemu se ne spominje povećanje stope. 

Međutim, prijedlog zakona mora proći i Vijeće ministara BiH a zatim i glasanje u Parlamentu BiH, tako da će se o njemu još raspravljati.

"U predloženom tekstu zakona koji se sada nalazi u proceduri nema ništa vezano za promjenu stope PDV-a. Ono što je definisano u Reformskoj agendi za period od 2015. do 2018. godine je mogućnost izmjene PDV-a, kao dio politike smanjenja opterećenja rada kako bi se došlo do povećanja plata i smanjila zbirna stopa doprinosa poslodavcima. Danas oko toga, koliko ja znam, ne postoji gotovo, pa nikakva saglasnost unutar partija u Federaciji, ali sve teme, od rasterećenja privrede, pa do bilo kakvih drugih zakonskih propisa, naći će se pred premijerima entiteta”, rekao je Tegeltija na pres konferenciji 5. decembra.

Posljednjih godina u javnosti su se mogle čuti rasprave o povećanju PDV-a sa 17 na 19 posto. Međutim, ekonomisti tvrde da nema nikakve realne osnove za to. 

"Prije svega nemamo nikakve jasne analize kada je u pitanju povećanje PDV-a, a s druge strane posljednjih godina primjetan je rast naplate prihoda po odnosu indirektnih poreza, konkretno PDV-a”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar, dodajući da se to desilo i zbog reformskih poteza jer se na svim nivoima u BiH više radilo na naplati putem pojačanih inspekcija.

S druge strane, samo povećanje PDV-a uvijek se vezalo za smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, što se dosada nije desilo. 

"Znači ostale bi iste neto plaće, i u tom smislu imali bismo siromašne radnike male platežne moći a s druge strane došlo bi posljedično do rasta cijena i usluga."

BiH, Kosovo i Danska 

U javnosti su se mogli čuti pozivi i za uvođenjem diferencijalne stope PDV-a, koja postoji naprimjer u Hrvatskoj i Srbiji. 

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 2012. iznosi 25 posto, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 i pet posto. 

Međutim, s prvim danom 2020. godine na snagu je stupio novi zakon kojim se opća stopa u Hrvatskoj nije smanjila za jedan posto kako je najavljeno, ali su uvedene druge mjere. Ugostitelji su počeli primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 13 posto, što smatraju poticajem za razvoj turizma. 

Također, za mlade do 25 godina poslodavci u Hrvatskoj od sada neće plaćati porez na dohodak, a za one do 30 godina - plaćat će polovinu iznosa, čime se želi povećati nezaposlenost mladih.

U Srbiji postoji opća stopa PDV-a od 20 posto te posebna od 10 posto koja se primjenjuje na osnovne namirnice, lijekove, udžbenike, prijevoz putnika…

BiH, Kosovo i Danska su tri jedine zemlje u Evropi koje nemaju diferencijalnu stopu PDV-a.

"Zašto Kosovo i BiH nemaju, pa zato što smo mi specijalne države u smislu uticaja međunarodnog faktora. Konvertibilna marka i PDV su rezultati rada međunarodne zajednice, da smo se mi pitali o tome ne bismo imali ovo što danas imamo", objašnjava Čavalić.

Šta je potrebnije - internet ili hljeb

Prema njemu, različite stope PDV-a, kao ni povećanje, ne bi bile dobre za BiH, jer bi to više bila populistička mjera.

"Ako se pita struka, jedinstvena stopa bilo kojeg poreza, naročito PDV-a, je dobra stvar. Ako je društvo demokratsko, usljed same prirode demokracije, odnosno mandata vlasti od nekoliko godina i populističkih poteza, onda se ta diferencijalna stopa izglasa pod pritiskom javnosti, političkih partija ili određenih grupacija koje potpadaju pod nižu stopu diferencijacije. Međutim, ekonomski to nema puno smisla”, smatra Čavalić.

Dodaje da bi su tu prvo postavilo pitanje šta su nužna sredstva koja bi trebala imati nižu stopu PDV-a. 

"Neke države naprimjer žele da internet proglase ljudskim pravom, jer možda internet sada više vrednujemo nego nešto drugo. Naprimjer, neko ne jede hljeb i može bez njega, ali ne može bez interneta."

Međutim, po njemu je ključni problem što nema garancije da će doći do pada cijena, iako naprimjer dođe do smanjenja PDV-a na 10 posto u slučaju osnovnih namirnica.

"Ako je hljeb sada tri marke nema garancije da će on biti snižen, to određuje tržište i ne može se zakonski trgovac primorati da spusti cijene. Također, može doći i do povećanje fiskalne manipulacije, kao kada je ranije postojao porez na promet, prije PDV-a, kad je BiH imala najveći uvoz dječijih plena na Balkanu, ne zato što smo imali veću stopu nataliteta, nego zato što su tada pelene oslobođene plaćanja poreza. Vrlo brzo ćemo imati više manipulacija u smislu da će se neke robe prebacivati u ono što im nije namjena”, kaže Čavalić, dodajući i da bi u slučaju diferencijalne stope, zbog složenijeg sistema, trebalo uvesti više inspektora i promjeniti informatičku infrastrukturu. 

Poslodavci nezadovoljni

Za poslodavce u BiH predložene izmjene zakona o PDV-u nisu u interesu povećanja likvidnosti kompanija i poboljšanja  poslovnog ambijenta, niti će doprinijeti kvalitetnijem uređenju oblasti indirektnih poreza i rastu prihoda.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca bh. entiteta Republike Srpske, kaže da je ključni zahtjev poslodavaca u cijeloj BiH da se pomjeri rok plaćanja PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu.

"Neki početni zahtjev je bio da to bude 30-tog u mjesecu, ali u ovom slučaju mislimo je korektan prijedlog udruženja poslodavaca i FBIH i RS da se ide na sukcesivno pomjeranje, odnosno da se rok pomjera u narednom periodu za nekoliko dana, što bi u nekom prvom talasu moglo biti 15-tog u mjesecu, a ono što bi možda bilo zadovoljavajuće za poslovnu zajednicu da taj neki konačni datum pomjerimo na 20-ti u mjesecu, što bi u svakom slučaju olakšalo funkcionisanje kompanija u RS-u, FBiH i Brčko distriktu”, objašnjava Aćić. 

Također, dodaje, poslodavci traže i da se poveća prag za obaveznu registraciju malih kompanija sa postojećih 50.000 na 75.000 KM, odnosno prag na osnovu kojeg oni ulaze u sistem PDV-a.

"Ono što mi generalno sugerišemo Upravi za indirektno oporezivanje je da se unaprijedi komunikacija između poslovnih subjekata i same Uprave, a to je nešto smo već u proteklom mjesecu uradili."

Međutim, Aćić ističe da poslodavci do sada nisu učestvovali u kreiranju prijedloga zakona.

"Naš ključni zahtjev, a to su i obaveze prilikom donošenja propisa ovakvog tipa i njihovog usklađivanja sa direktivama EU, da je apsolutno uključenost poslovne zajednice nužna i mi očekujemo nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta minisatara BiH da će se ta praksa uvesti i da ćemo mi u narednih mjesec-dva doći u poziciju da zajedno sa Upravom, uređivačima propisa, odnosno Ministarstvom finansija BiH da dođemo u poziciju da napravimo naprihvatljivije rješenje i za građane i za poslovu zajednicu i generalno za državu."