Zemlje zapadnog Balkana zbog emigracije godišnje izgube 1,86 mlrd eura BDP-a

Odlazak mladih gorući je problem ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u  ostalim zemljama na Balkanu. Srbija ima jednu od najvećih stopa emigracije, a čak 80 posto mladih ljudi razmišlja o odlasku iz zemlje, navodeći ekonomske razloge kao primarni motiv.

Prema procjenama OECD-a, godišnje oko 23.000 ljudi napusti Sjevernu Makedoniju, a zbog nezaposlenosti  i siromaštva u svojoj zemlji, svaki četvrti državljanin  Albanije živi  u  inostranstvu.Ovim države trpe ogromne finansijske gubitke, rečeno je danas u Sarajevo u okviru prezentacije istraživanja Westminster fondacija za demokratiju (WFD) koja je nastale probleme mapirala i kvantificirala u istraživanju provedenom tokom 2019. godine, u Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj  Makedoniji i Srbiji. 

Nermina Voloder iz WFD nakon rezultata iz pomenute četiri države najavila da će WFD u naredna dva mjeseca uraditi istraživanje i za BiH, kako bi saznali koliko naša država gubi odlaskom mladih.

Naglasila je kako je jako teško doći do podataka koliko je mladih do danas napustilo BiH, naročito  u zadnjih pet godina kada taj trend ide uzlaznom putanjom.

Osvrnula se na podatke Agencije za identifikaciona dokumenta koji govore da godišnje oko 4.000 ljudi odjavi boravak, dok podaci Svjetske banke govore da prednjačimo ispred Albanije koja je godinama bila poznata po migracijama.

NJ.E.Matt Field, britanski ambasador u BiH kazao je kako je odlazak mladih iz BiH jedan od najvećih izazova sa kojim se suočava BiH.

"Nestrpljivo čekajući promjene mnogi, posebno mladi odlaze u potrazi za boljim životom izvan svoje zemlje. Zabrinjava nas najviše što ljudi odlaze ne zato što žele, nego zato što moraju", kazao je Field, te naglasio kako sa mladim ludima odlazi i veliki broj resursa i energije, stoga moramo definisati ono što pokreće odlazak.

Naglasio je da prema informacijama koje oni dobijaju, neki od faktora odlaska su: visok stepen birokratije za poduzetnike, loše javne usluge, loše zdravstvo, te mješanje politike u svakodnevni život.

Nenad Jevtić iz Institutata za razvoj i inovacije govoreći o podacima do kojih su došli tokom istraživanja za četiri navedene zemlje regiona je rekao kako Srbija prednjači kada je u pitanju odlazak mladih iz države, iako za Albaniju može reći da je šampion  po broju odlazaka.

Govoreći o omiljenim destinacijama gdje odlaze ljudi Zapadnog Balkana, kazao je da je ljudima iz Srbije omiljena destinacija Njemačka i Austrija. Stanovnicima Albanije omiljene destivacije su: SAD, Italija, Njemačka, stanovnicima Crne Gore SAD i Njemačka i stanovnicima S. Makedonije obiljena destinacija je Njemačka.

Jevtić je naveo da su tokom istraživanja definisali pozitivne i negativne efekte odlaska mladih iz države.

"Pozitivni efekti su: znanje i iskustvo, priliv kapitala i doznake. Negativni efekti su: urušavanje poreskog sistema, smanjenje BDP-a, gubitak kreativnog kapitala, gubitak investicija u obrazovanje i pritisak na penzioni fond", naveo je Jevtić.

Istražujući troškove obrazovanja u pomenute države kazao je kako jedan čovjek sa završenim fakultetom Srbiju košta 34.139 eura, Albaniju 18,283 eura, Crnu Goru 31.180, S. Makedoniju 28.934 eura.

Također, imajući u vidu da odlazak ljudi znači i smanjenje ukupne potrošnje i samim tim dodatne vrijednosti, odnosno BPD-a dolazimo do indirektno negativnog uticaja.

Tako da gubitak potencijalnog BPD-a  u eurima po osobi u Srbiji iznosi 19.446, Albaniji 14.912, Crnoj Gori 21.560 i S. Makedoniji 15.849.

"Zemlje zapadnog Balkana se nalaze u samom vrhu evropskih zemalja, sa učešćem između pet posto i 6 posto BDP-a", kazao je Jevtić, te pojasnio kako ova sredstva imaju važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji, ali se ne mogu se posmatrati kao generator budućeg razvoja sve dok investiciona komponenta ne bude značajno jača.

Istraživanjem je utvrđeno i da po osnovu ulaganja u obrazovanje zemlje zapadnog Balkana godišnje gube 2,24 mlrd. eura, po osnovu propuštenog BDP-a 1,86 mlrd eura.

U okviru današnjeg događaja održan je i panel: Tranzicija mladih od obrazovanja ka održivom zaposlenju. U okviru panela pojašnjena je uloga zavoda za zapošljavanje, a govoreno je i o perspektivama industrije i njenom uticaju na migracije mladi i eko sistemu za omladinsko poduzetništvo.

E. Ko.