Obrtnici nisu zadovoljni novim prijedlogom Zakonom o obrtu, kazao je Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH u okviru konferencije "Budućnost obrta u FBiH" koju je organizovao Liberalni forum. On je kazao kako obrtnici još nisu našli zajednički jezik sa predlačagem pomenutog Zakona koji je u drugom čitanju i koji se treba naći u Domu naroda.
Obrtnici smatraju da nije dobro što novi Zakon definiše da obrtnik treba odgovarati kompletnom imovinom. Zagovornici su da obrtnik treba da odgovara imovinom obrta, a ne kompletnom imovinom.
"Zakonom se treba precizirati šta je imovina obrta, a šta je imovina fizičkog lica", kazao je Babić, te naglasio da nije realno da obrtnik odgovara kompletnom imovinom, dok d.o.o. odgovara imovinom kapitala od 1.000 KM.
Po starom Zakonu, obrt se mogao prodati onog momenta kada obrtnik nije moga fizički raditi ili ga nije imao kome ostaviti. Po novom Zakonu obrt se ne može prodati, on se mora ugasiti, kako bi neko drugi ponovo registrovao taj obrt.
MINIMALIZACIJA KOMORA
Na ovaj način smatra Babić tradicija se prekida i neko ko je radio 30-40 godina svoj brend ne može prodati, mora ga ugasiti.
Navodeći kroz primjere zamjerke na novi Zakon, pojasnio je da fotograf može slikati, ali ne može prodati film.
"Mi smo zagovornici, da fotograf ukoliko može slikati može legalno i prodati film", kazao je Babić, navodeći kako također, urar može popravljati satove, zamijeniti bateriju u satu, ali ne može prodati tu bateriju.
Također, zamjerka je što je i minimaliziran rad komora i ukinute su obrtnice koje su po Zakonu iz 2010. godine bile obavezne, iako nikad nisu zaživljele.
"Mi smo zagovornici da obrtnice treba da ostanu, da se prave na papiru koji se može kupiti u BiH i da one budu lična karta obrtnika kao u svim evropskim zemljama. Ukidanjem obrtnica se ne daju nikakve ovlasti obrtničkim komorama, stavljaju se na stranu i na neki se način gase", pojasnio je Babić.
Govoreći o članarini, kazao je kako je ona do sada bila jedan posto od bruto plate, ili 8,60 KM mjesečno ili 3,60 KM za stare zanate i poljoprivrednike. Novim Zakonom članarina je predviđena dvije KM.
"Članarinom od dvije KM, obrtničke komore u Goraždu, Orašju, Bihaću, Tomislavgradu, Grudama, Travniku će danom donošenja Zakona biti ukinute jer se neće moći finansirati navedenom članarinom", rekao je Babić, te se upitao koji je cilj zakonodavcu?
OBRT - KIČMA EKONOMSKOG RAZVOJA
Predsjednik obrtničke komore Kantona Sarajevo, Naser Idrizagić kazao je kako se nada da će se na kraju sve završiti u koristi i jednih i drugih, te da će se obrti održati i da će mladi ljudi ostajati ovdje i živjeti od svoga rada.
Posebno je pohvalio općine koje podržavaju obrtnike kroz razne projekte, napominjući kao treba raditi na očuvanju starih zanata, te na uspostavljanju modusa kako bi se što veći broj mladih ljudi se školovalo za zanatska zanimanja.
Izedin Kurtanović iz Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH je kazao kako je u ovaj Zakon uloženo dista truda i rada.
"Tekst Zakona je iskorak u odnosu na postojeći Zakon koji je aktelan iz 2009. godine. Sve što je bilo realno da se unese u Zakon je analizirano i ono što je bilo moguće da se ugradi u Zakon je ugrađeno", rekao je Kurtanović.
Ekonomski analitičar, Faruk Hadžić kazao je kako u BiH ima 55.000 registrovanih obrta i u obrtništvu radi 112.000 ljudi. Sve ovo je pokazatelj, kaže on da obrt može biti kičma ekonomskog sistema BiH.
"Svi oni koji žele pokrenuti svoj biznis uz neka manja ograničenja, mogu biti nosioci ekonomskog razvoja u zemlji. Također, postoji i niz barijera zbog čega se ljudi ne odlučuju da ulaze u segment obrtništva, međutim ukoliko želimo da obrtništvo bude jedan od nosilaca razvoja moramo napraviti takav okvir gdje će se ljudi osjećati ugodno radeći. Također, moramo izmijeniti postojeće zakone kao što je Zakon o doprinosima koji je destimulativan za obrtnike, jer se po njemu svake godine povećavaju doprinosi za obrtnike", pojasnio je Hadžić.
Obrtnice Lejla Selimović i Samija Krasnić, kazale su kako su kao obrtnice suočile sa brojnim izazovima dok su registrovale svoj obrt.
Lejla, inače pravnica kaže da je morala raditi prekvalifikaciju, koja i nije bila baš potrebna, ali joj je oduzelo puno vremena, finansijskih sredstva, kako bi se bio zadovoljen formalno-pravni razlog.
E. Ko.
