2020. je godina e-mobilnosti u BiH

Na Samitu energetike održanom 5. i 6. marta u Trebinju organizovan je panel "Razvoj infrastrukture za e-mobilnost" na kojem je uvodničar bio Toi Richard Crisolli, a učesnici panela su bili Miodrag Vojinović iz Mtel Banja Luka, Haris Muratović, rukovodilac marke Das WeltAuto u Porsche BH d.o.o., Fikret Seferagić, menadžer prodaje Hager d.o.o. i Nihad Velagić, direktor CORE d.o.o. Sarajevo. 

Richard Crisolli, Senior Project manager ispred Friedrich-Naumann-Stiftung fur die freihet – Western Balkans, 2013.  suosnovao je Smart City Education Initiative SCEI (Inicijativa edukacije pametnih gradova / SCEI) koja pretendira da postane vodeći hub / centar partnera pametnih gradova na Zapadnom Balkanu pružajući transfer znanja, povezivanje i edukaciju za veliki broj partnera koju su uključeni u inovativne procese razvoja gradova.

Govoreći o razvoju e-mobilnosti i ukoliko se ispune očekivanja da 2020. godina bude godina razvoja, postavio je pitanje da li ćemo imati više mobilnosti na ulicama, odnosno više vozila, te hoćemo li živjeti čistije ali u još većoj gužvi.

Haris Muratović, rukovodilac marke Das WeltAuto u Porsche BH d.o.o. iznio je zaključak da svi teže optimizaciji transporta, te da mlađe generacije već razmišljaju o aplikacijama kojima će sva sredstva saobraćaja biti povezana.

"To je vrlo bliska budućnost i do optimizacije transporta će sigurno doći. U Kini i Frankurtu već postoje aplikacije u kojima možete ukucati željenu destinaciju i dobiti preporuku za najbržu vožnju, preporučena sredstva za javni prijevoz, te najekonomičnija sredstva za prijevoz uz korištenje elektičnih vozila i bicikala", navodi on.

Na pitanje moderatora kako se pripremati za te potrebe koje će nastati u budućnosti, Muratović kaže da u Volkswagen grupaciji već rade na razvoju aplikacije koja je u saradnji sa jednim širim ekosistemom samo dio Smart Cities, odnosno inteligentnih trasportnih sistema.  

"Razvoj tih aplikacija zajedno sa proizvođačima skutera i električnih bicikala je nešto što je nama itekako u interesu. Elektromobilnost nije samo pogon automobila na elektro motor, već je to puno šira priča uz razvoj hardverskih i softverskih rješenja", poručio je Muratović.

INTELIGENTNI SEGMENT UPRAVLJANJA​

Kičmeni stup pametnog grada je IoT tehnologije i velike telekom korporacije koje su nosioci tog procesa. O tome kako se kompanija M:tel tehnološki priprema za tako nešto, te da li će naše mreže moći podnijeti punjenje automobila govorio je Miodrag Vojinović.

"Jedna od glavnih tema u ovoj priči je infrastruktura i to napajanje električnom energijom. Druga važna infrastruktura za e-mobilnost je konektivnost tj. povezivanje svih uređaja i automobila. Kompanija M:tel jako puno ulaže u razvoj promjena, jer je u prijenosu podataka došla optička mreža koja omogućuje daleko veći i brži prijenos i protok podataka", ističe on.

Kako je kazao, njihove godišnje investicije u razvoj te mreže iznose preko 100 miliona KM, od čega 50 posto ide na razvoj infrastrukture.

Prema njegovim riječima, to je ono što će za e-mobilnost omogućiti umrežavanje koje je neophodno da bi taj sistem funkcionisao. Također, čekaju dozvolu za 4G koja je neophodna za konektivnost automobila i protok tih podataka. Naglašava i važnost napretka razvoja tehnologije baterija, a čijem razvoju doprinosi razvoj baterije mobilnih uređaja.

"Uvijek je postojao pritisak da baterija bude što većeg kapaciteta u što manjih zapreminama i to je omogućilo da se one implementiraju i koriste za pogon električnih automobila", navodi Vojinović, ističući da je to revolucija koja je neminovno dolazi i koju će pratiti razvoj mnogih aplikacija.

“U susret tome razvijamo infrastrukturu koja je preduslov tome”, poručio je Vojinović.

Govoreći o tome kako narod na Balkanu prihvata promjene, ističe da kada je riječ o procentu penetracije optičke mreže u BiH bolje stojimo od Njemačke i Austrije. 

"Mi već imamo 20 posto korisnika spojenih na optičku mrežu što je dosta dobar rezultat koji naravno treba popravljati", istakao je on. 

Budući da je upravo infrastruktura neophodna za punjenje automobila, o njihovom napretku i o tome kako one treba da izgledaju govorio je Fikret Seferagić, menadžer prodaje za tržište Hrvatske u kompaniji Hager d.o.o.

Inače, Hager je u BiH prisutan od 2004. godine zastupstvom za cijelu bivšu Jugoslaviju. Proizvode i prodaju opremu u elektroinstalaciju u kućnoj tehnici, upravljanju električnom energijom, upravljanju vremenom i inteligentnim upravljanjem.

 

"Inteligentno upravljanje je tema koja se nadovezuje na cijelu ovu priču i u posljednje vrijeme smo instalirali dosta tih punjača srazmjerno i sada imamo u BiH više punjača nego automobila", kaže Seferagić.

Smatra da je to je dobro, te da infrastruktura u BiH nije koncepcijski postavljena, ali da nije ništa lošija od one u Njemačkoj. Oni su prepoznali da neće razvijati niskonaponsku mrežu jer je to skupa priča. Onda su odlučiti da u cilju globalne priče “staklenički efekat” smanje proizvodnju CO2, a da bi to uradili moraju alternativno proizvoditi električnu energiju. 

Naglašava da Hager razvija inteligentni segment upravljanja koji ide u tom pravcu da već sada proizvode opremu koja može da kontroliše potrošnju i da ciljano proizvođaču da onu struju koja je najeftinija.

Također, istakao je da kada je riječ o razvoju infrastrukture punjača, da će oni morati biti standardizirati kao i za telefone. Kao jedna od olakšica koja bi dobro došla je ukidanje građevinskih dozvola za ugradnju punjača.

Kada je riječ o cijenama baterija ona je 2015. činila 57% cijene automobila, dok je sada već pala na 33%. Očekivanja su da bi se do 2025. godine cijena trebala izjednačiti kada se očekuje 500 modela proizvođača baterija.

PRIMJERI USPJEŠNIH

Jedan je od primjera kompanija u autoindustriji koja je uspjela ne samo da bude jedan od lidera u svojoj oblasti već i da investira u Njemačku je CORE d.o.o. Sarajevo.

Nihad Velagić, direktor i suvlasnik firme, osvrnuo se na svoje početke 2011. godine kada se sa prijateljem odlučio na kapitaliziranje svog znanja osnivanje kompanije.

"Otvarati radna mjesta, stvarati pozitivnu priču i nešto drugačije je bio naš cilj jer je BiH država koja ima potencijala i kapacitete, samo ih je trebalo objediniti i pokrenuti", kazao je Velagić.

Danas se kompanija bavi razvojem i konstrukcijom, odnosno design engineeringom. Upošljavaju IT stručnjake, inžinjere mašinstva, koriste određeni set softverskih alata i rade za svjetske brendove poput BMW-a, Mercedesa, Audija, Rolls Royce itd. U Sarajevu imaju oko 25 zaposlenih uz otvorene konkurse za nova radna mjesta.

2016. godine investirali su u Minhen, sjedište BMW-a koji je njihov najznačajniji klijenta. "Bilo je neophodno otvoriti firmu i početi zapošljavati. Kada smo zaposlili sve što je moglo iz EX Yu regije, onda smo počeli zapošljavati Slovake, Poljake itd, a sada imamo zaposlene i Nijemce i ideja je bila pokazati da je to moguće", priča Velagić. 

Velagić je istakao da jako dobro sarađuju sa Mašinskim fakultetom u Sarajevu, sa kojima imaju dogovor o internoj do-edukaciji, odnosno da studenti koji dolaza sa ovog fakulteta, uz dodatna tri mjeseca edukacije, budu sposobni da završe poslove koji se od njih očekuju i da budu produktivni.

"Ključna stvar je u tome da ne treba da težimo granama industrije gdje je veliki volumen poslova, dakle, ne možemo se takmičiti s Kinom u proizvonji šarafa, jer ćemo tu izgubiti. Veoma smo blizu razvijenom tržištu Evropske unije, imamo pamet i možemo doprinijeti našoj ekonomiji razvojem tehnologija i tamo gdje je “bolja para”. U tom kontekstu jako je bitno vratiti povjerenje u visoko obrazovanje uz što više magistarskih i doktorskih disertacija", zaključio je Velagić.