Bh. proizvođači: Pandemija koronavirusa nije ugrozila proizvodnju piletine

Prije neke dvije ili tri sedmice, najvažnije vijesti, pored onih o pandemiji i širenju koronavirusa, bile su vijesti o masovnoj kupovini i pravljenu zaliha hrane, sredstava za čišćenje i dezinfekciju, te toalet papira. Ove vijesti su obično bile ilustrovane prikazima praznih polica u supermarketima i upućivale su na to da će nestašica hrane i drugih potrepština postati ozbiljan problem. 

I nakratko, u Bosni i Herecgovini, ta nestašica je bila stvarna, ali ne i kada je u pitanju bilo pileće meso i prerađevine. Na tome trebao zahvaliti snažnoj bh. peradarskoj industriji i proizvođačima koji znaju šta rade. Tokom zadnje četiri godine Sweden/USAID FARMA II projekt intenzivno podržava razvoj peradarskog sektora u BiH i pruža podršku u usklađivanju relevantnih zakona i odredbi sa onima iz EU. 

Projekt takođe pomaže proizvođačima i prerađivačima piletine u ispunjavanju uslova za izvoz u EU uključujući zdravstvenu i kontrolu kvalitete, te pri povećanju produktivnosti. BiH je prošle godine dobila odobrenje Evropske unije za izvoz piletine, pilećih prerađevina i jaja za dalju preradu, a prve isporuke na EU tržište otišle su u septembru. Pandemija nije iznenadila kompaniju "BROVIS", proizvođača pilećeg mesa iz Visokog i člana "AKOVA grupe". 

Direktor "BROVIS-a" Jasmin Spahić naglašava da je kompanija bila sposobna na nju odgovoriti.

"U našoj proizvodnji hrane mi svakako primjenjujemo HACCP sigurnosne standarde zasnovane na ključnim kontrolnim tačkama u analizi opasnosti i naši uposlenici su navikli na svakodnevno nošenje zaštitne opreme. Sa pojavom korona virusa mi smo brzo reagovali. Nabavili smo dodatnu zaštitnu opremu, kao i sredstva za dezinfekciju koja uposlenici koriste ne samo dok rade već i kod kuće", rekao je Spahić. 

Ističe da njihova proizvodnja teče po striktnom rasporedu od momenta kade se pile izleže, preko tova pileta, do proizvodnje i prerade mesa. On navodi da pandemija nije utjecala na ovaj proces, ali da je tokom mjeseca marta došlo do porasta u potražnji od nekih 15 odsto koji su oni mogli zadovoljiti. 

"Primjetili smo incijalni porast u potražnji koji smo mogli pokriti. Mi sami proizvodimo stočnu hranu i sarađujemo sa više od 100 gazdinstava to jest kooperanata koji za nas uzgajaju brojlere, tako da smo sa te strane bili u dobroj poziciji", objasnio je. 

Prerađivač piletine iz Tešnja, kompanija "MADI", se u istom periodu odlučio na smanjenje izvoza, zapošljavanje dodatnih 30 radnika, i povećanje proizvodnje za 15 odsto, te obustavu novih projekata kako bi oslobodili resurse koji su u tom momentu bili potrebniji stabilizaciji domaćeg tržišta.

"Na početku pandemije smatrali smo da prvo moramo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, pa tek onda razmišljati o izvozu. Naša reakcija je, ako mogu tako reći, bila patriotska, i nismo željeli dozvoliti da kod naših potrošača dođe nestašice pilećeg mesa ili prerađevina", kazao je direktor MADI-ja, Maid Jabandžić i dodao da bez obzira na sve, "MADI" neće otpuštati radnike, pa ni novozaposlene. 

Tržišta su vibrantna i situacija se mijenja iz dana u dan. Na primjer, prije nekoliko dana Kosovo je ukinulo takse na proizvode iz Bosne i Hercegovine, CEFTA radi na uspostavljanju zelenog koridora za promet osnovnih proizvoda na Zapadnom Balkanu, a ponuda i tražnja na različitim tržištima bilježe fluktuacije. 

Potražnja na bh. tržištu se vratila na onu raniju pa je krajem marta "MADI" čak zabilježio i pad potražnje na domaćem tržištu. "MADI" izvozi 12 odsto svojih proizvoda u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Njemačku i Švedsku, dok "AKOVA grupa" izvozi dio svojih proizvoda u zemlje regiona kao i u Evropsku uniju, posebno u Hrvatsku. 

"Situacija se trenutno stabilizovala ali rizik uvijek postoji. Ne postoji biznis sa nula posto rizika, tako da ćemo mi svakodnevno pratiti situaciju i po potrebi se prilagođavati. Tržište je volatilno, treba pratiti situaciju", dodao je Spahić.. 

Jabandžić je ipak skeptičniji i njegov veliki strah trenutno je to da bi usljed ekonomske krize moglo doći do velike kontrakcije tržišta. On taj scenario vidi ne samo u BiH već globalno. 

"Ovo bi mogla biti najveća ekonomska kriza od Drugog svjetskog rata i mi moramo biti spremni na to", upozorava. 

Sweden/USAID FARMA II projekt je pružio direktnu tehničku podršku i "BROVIS-u" i "MADI-ju", a "MADI" je pored toga dobio i nepovratna sredstva za kupovinu laboratorijske opreme i primjenu IFS standarda kvalitete.

Direktna podrška, u kombinaciji sa aktivnostima Sweden/USAID FARMA II projekta na otvaranju EU tržišta za pileće proizvode iz Bosne i Hercegovine, povećala je konkurentnost ovih ali i drugih proizvođača, te je ojačala njihove lance vrijednosti, što sada ide u korist lokalnim potrošačima tokom pandemije koronavirusa.