Korona zakon zaboravio industriju mlijeka: Stopirane investicije i zapošljavanja

Nedavno usvojeni “Korona zakon” potpuno je zaboravio prehrambenu industriju u BiH, a to se naročito odnosi na mljekarsku industriju koja je pokretač primarne poljoprivredne proizvodnje u BiH i njen motor.

Iako je mljekarska industrija najuređenija i najorganizovanija grana privrede u našoj zemlji što potvrđuju i dozvole za izvoz u EU koje je ovaj sektor dobio od EU inspektora, spomenuti zakon neće im pomoći.

Istog mišljenja je i direktor sarajevske mljekare Milkos, Adin Fakić koji je za Akta.ba kazao da Korona zakon nije prepoznao važnost ove industrije što je očigledno. Kaže kako su određeni aspekti rada i poslovanja u ovoj grani privrede morali biti uvazeni, te da se tome nije pristupilo ozbiljno. Neki potezi koji su učinjeni kako kaže bili su ishitreni, iako dobronamjerni oni neće pomoći razvoju poljoprivrede i njenom intenzivnijem rastu i smanjenju zavisnosti od uvoza.

"U medijima se veoma često može pročitati najave Njemačke, Rusije, Francuske i drugih zemalja  o kontroli izvoza poljoprivrednih proizvoda što BiH dovodi u neizvjestan položaj ukoliko pandemija bude trajala duže vremena. Smatram da ona nema podrška na državnom i entitetskom nivou jer ne znam kako drugačije obrazložiti gubitak 300 miliona eura planiranih za poljoprivredu u BiH u proteklih 10 godina a koje je EU kroz fondove namijenila BiH. Takođe, budžet za poljoprivredu je sve do ove godine, uz velike napore i borbu kako federalnog ministarstva tako i nas, bio manji od zakonski predviđenih tri posto u odnosu na budžet FBIH", govori Fakić.

Sa svojim prijedlozima išli su prema Vladi FBiH u kojem su naveli da su nužne korekcije zakona kako kompanije iz ove oblasti ne bi došle u krizu koja bi rezultovala smanjenjem obima poslovanja i u najgorem slučaju prestanka rada i otpuštanja radnika.

OBUSTAVLJENE INVESTICIJE VRIJEDNE 50 MILIONA KM

Vlada FBiH u reformskoj agendi 2014-2018 i 2019-2021 ne spominje nigdje poljoprivredu. Ovakav poslovni ambijent popravljen je ove godine usvajanjem budžeta u skladu sa Zakonom, uvođenjem Razvojne banke u finansiranje poljoprivrede, uvođenjem podrške ruralnom razvoju u FBiH kao i mogučnošću korištenja IPA sredstava.

Međutim, pandemija je uticala negativno na sva ova pozitivna dešavanja za koja su bila potrebne čak dvije decenije da se dese i ostavila ovaj sektor je sve u neizvjesnosti i uslovima i ambijentu koji nije za ulaganje i investicije.

"Razočaravajuće je to ali je i jedina logična poslovna odluka. Time smo mi obustavili investicije u vrijednosti od cca 50 miliona KM i zapošljavanje 200 radnika. U planu su bile investicije izgradnje farme krava sa robotima, staklenici, prerada i proizvodnja organskog stajnjaka, proizvodnja i prerada organoskog voća i niz drugih projekata. Za sada, zbog loše poslovne klime privremeno obustavljamo investiranje sa fokusom na održanje, povećanje i servisiranje postojeće proizvodnje i osiguranjem zadržavanja radnih mjesta. Teško je raditi u ovim uslovima, naročito ako se poredimo sa zemljama članicama EU, koje su zbog dobrog poslovnog ambijenta u mnogo boljoj poziciji", kaže Fakić.

Proglašenjem pandemije na globalnom nivou kao i proglašenje stanja nesreće u FBiH uveli su i Milkos u borbu protiv Covid 19 već od prvog zabilježenog slučaja u BiH koji se desio 05.03.2020. u Banjoj Luci.

Fakić kaže da su od samog početka bili spremni i vodili su računa o preporukama kriznih štabova, jer su time htjeli osigurati sigurnu proizvodnju ali i zaštititi svoje zaposlenike.

"Mljekarstvo je veoma specifično jer se otkup mlijeka mora odvijati svakodnevno uporedo sa preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda. Uvođenje mjera povećalo je troškove proizvodnje, troškovi repromaterijala i sirovina su rasli a uporedo s tim Vlada FBiH donijela je zabranu o povećanju cijena. Došlo je do povećanja troškova transporta i nemogućnosti pronalaska transporta što je dodatno povećalo probleme u snabdijevanja. Kao veliki problem navodim i činjenicu da je za isporuku pojedinih repromaterijala i sirovina sada potrebno i do 45 dana a za šta je prije bilo potrebno 15 dana", kaže Fakić i dodaje da je nekoliko sedmica bilo haotično ali su situaciju stabilizovali i ono je što je najvažnije tržište mlijeka i mliječnih proizvoda je stabilno i radi sada punim kapacitetom.

TRŽIŠTE KOSOVA OTVORENO U PRAVOM TRENUTKU

Plasman roba u inostranstvo odvija se dobro uz stalni rast izvoza u prva četiri mjeseca ove godine.

Milkos izvozi u zemlje članice CEFTA-e i Hrvatsku. Otvaranje tržiša Kosova došlo je u pravom trenutku, kaže Fakić koje im je omogućilo plasman roba nakon više od godinu dana od prestanka izvoza na Kosovo zbog uvođenja taksi u iznosu od 100 posto nakon čega je ova kompanija prestala izvoziti u tu zemlju koja im je bila veoma važan partner.

Mljekarstvo bilježi kontinuirani rast i povećanje proizvodnje u zadnjih nekoliko godina. To je sve zahvaljujući sigurnosti plasmana sirovog mlijeka koje otkupe mljekare u BiH a što farmerima daje sigurnost za investiranje koja doprinosi povećanju proizvodnje hrane i mlijeka uz sve veće učešće nauke u struke u tom procesu.

"Mi u BIH možemo biti ponosni na mljekarstvo, kvalitet proizvedenog mlijeka I broj zaposlenih ljudi u ovoj grani privrede. Što se tiče sarajevske mljekare Milkos, mi otkupljujemo sve količine mlijeka koje farmeri proizvedu i nikada nijedan litar mlijeka zbog toga nije bio neotkupljen. Uložili smo velika sredstva u hladni lanac, edukaciju i kontrolu farmerima i sa zadovoljstvom ističem da naši farmer godinama proizvode mlijeko vrhunskog kvaliteta i da je svo mlijeko koje otkupimo takvo bez razlike. Osim toga, farmerima omogućavamo nabavku repromaterijala za proljetnu sjetvu i smatram da farmeri koji se bave proizvodnjom mlijeka imaju zagarantovanu budućnost i sigurnost jer Milkos kao domaća mljekara ne vidi drugu perspektivu i način rada", kaže Fakić.

Sarajevska mljekara Milkos zapošljava oko 130 radnika i otkupljuje mlijeko od preko 1.000 farmera a vlasnik je farme Spreča, najveće farme muznih krava u BiH koja ima oko 70 zaposlenih.

Sam značaj mljekarstva je u tome što se u BiH otkupljuje mlijeko od cca 10.000 farmi koje zapošljavaju oko 30.000 ljudi. Preraradu mlijeka u mljekarama u FBiH vrši oko 1.000 zaposlenih u mljekarama. Transport i distribuciju vrše stotine zaposlenih direktno ili indirektno. 

I.R.