Banjaluka podržala strateške smijernice inicijative "Mi to možemo"

U Banjaluci su u petak predstavljene strateške smijernice inicijative za jačanje domaće proizvodnje i stvaranje samoodržive ekonomije BiH simboličnog naziva "Mi to možemo", koja je na platformi Sarajevo Business Foruma (SBF) okupila grupu domaćih eksperata iz različitih oblasti.

Predstavnici incijative iz različitih  industrija koji su učestvovali u analizi i pripremanju smjernica za prevazilaženje krize i jačanje ekonomije razgovarali su u Vladi RS sa ministrom privrede i poduzetništva Vjekoslavom Petričevićem. Ministar Petričević podržao je napore privrednika da u ovim izazovnim vremenima ponude rješenja koja bi pomogla oporavku privrede.

"Situacija sa Covid19 pokazala je svu neophodnost domaće proizvodnje, kao i važnost preferencijalnog statusa domaćih proizvoda. Ministarstvo privrede i preduzetništva je sa svoje strane početkom pandemije podnijelo inicijativu prema UIO BiH o oslobađanju odnosno povratu akciza na sredstva za dezinfekciju. Za održavanje likvidnosti privrednih subjelkata u narednom periodu potrebna je podrška bankarskog sektora kako bi se omogućilo da se privredi obezbijede obrtna sredstva“, izjavio je ministar Petričević.

Inicijativa je dobila simboličan naziv "Mi to možemo", a njen cilj je da se aktiviraju svi potencijali koji mogu doprinijeti jačanju ekonomije BiH, pružanju veće podrške razvoju novih biznisa, digitalizaciji, stvaranju pretpostavki za izgradnju efikasnih proizvodnih klastera u domenu prehrambenog sektora, uključujući i podršku start-up biznisima. U dokumentu su identifikovane tri ključne industrije kojima treba posvetiti pažnju – to su poljoprivreda i proizvodnja hrane, energija i farmaceutska industrija.  

U delegaciji koja je danas predstavila incijative ministru Petričeviću i zamjeniku gradonačelnika grada Banjaluka Srđanu Amidžiću bili su: Edina Hasečić, direktorica Sektora za poslovanje sa pravnim licima BBI banke, Azra Čolić, rukovoditeljica BBI VIP Business Cluba, Dino Selimović, direktor Marketinga i komunikacija BBI banke, Ljubomir Simić, rukovodilac Filijale BBI banke u Banjaluci, Vedad Halilović, direktor izvoza AS Holdinga, Ekrem Turajlić, predstavnik kompanije Bosnalijek, Saša Urošević direktor Hemofarma Banjaluka, Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH, Dragan Đukić predstavnik Bimala i potpredsjednik Privrede komore Brčko Distrikta BiH.

Analize inicijative "Mi to možemo" pokazale su da se naša zemlja nalazi u nezavidnoj poziciji, obzirom da uvozi tri puta više prehrambenih artikala i četiri puta više lijekova nego što ih izvozimo. Deficit lijekova iznosi 700 miliona KM, dok se deficit prehrambenih proizvoda mjeri u milijardama KM.

U dokumentu su ponuđene kratkoročne i srednjoročne mjere, koje je potrebno poduzeti kako bi BiH postigla viši nivo samoodrživosti i kako bi što prije bile prevaziđene negativne posljedice pandemije, ali istovremeno i stvoreni uslovi za što brži razvoj ukupne privrede, rast zaposlenosti i ukupnog standarda bh. građana.

U Privrednoj komori RS potpisan memorandum - Sve privredne komore iz BiH uz inicijativu „Mi to možemo“

Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne/ Gospodarske komore FBiH, Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, Dragan Đukić potpredsjednik  Privredne komore Brčko distrikta BiH i Dino Selimović iz  Bosna Bank International d.d. Sarajevo, kao predstavnik inicijative «Mi to možemo» i kao organizator Sarajevo Business Foruma potpisali su u petak u Banjaluci Memorandum o saradnji na implementaciji “ Strateške inicijative za održivost domaće proizvodnje i jačanje ekonomije BiH“.

Potpisnice Memoranduma će svaka u svojoj oblasti identifikovati ključne resurse koji se mogu aktivirati i udružiti svoje snage radi ostvarivanja pozitivnih promjena u privrednim kretanjima, te uticati na donošenje ključnih ekonomskih politika koji će biti od koristi svima. Također, potpisinice  Memoranduma su saglasne da je neophodno raditi u dva pravca - kako naše proizvode pozicionirati na inostranim tržištima, tako i kako domaće proizvode pozicionirati unutar same BiH da bi se izvršila supstitucija uvoza u BiH, obzirom da bh. ekonomija ima ogroman deficit platnog bilansa.