Je li pristupanje BiH "mini Šengenu" korisno ili štetno?

Učešćem u “mini Šengenu” Bosna i Hercegovina dobila bi veliku šansu za priliv stranih investicija, smatraju ekonomisti. U zemlje koje bi bile obuhvaćene sporazumom putovalo bi se samo sa ličnom kartom, bilo bi omogućeno izdavanje zajedničkih radnih dozvola, a diplome bi automatski bile priznata, dok roba na granicama ne bi čekala danima – ako odigramo mudro, mogli bismo itekako da imamo koristi, tvrde stručnjaci.

“Za Bosnu i Hercegovinu liberalizacija unutar cjelokupnog projekta vrlo je važna zato što Bosna i Hercegovina nema nikakvih stranih investicija već godinama. Dobija se jedna mogućnost da strani investitori dođu i da se na taj način faktički zadrže naši kadrovi i da ostanu u zemlji”, rekao je Draško Aćimović, ekonomski analitičar

U inicijativi “mini Šengen” za sada učestvuju Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, a sve je izvjesnije da će se priključiti Crna Gora i Kosovo. Spekuliše se da su pojedini donosioci odluka u našoj zemlji oprezni jer strahuju od mogućeg povećanog uticaja Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine, jer je najveći zagovarač inicijative predsjednik Srbije. To bi mogao biti razlog zbog kog Predsjedništvo nije prihvatilo Dodikov poziv da se odmah pristupi “malom Šengenu”.

“Da se napravi precizna analiza šta to znači za Bosnu i Hercegovinu i koje su štete i koristi, koje su eventualne opasnosti i ta analiza će biti dostavljena ovdje, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana", rekao je Šefik Džaferović, predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Osim da bi trebalo da zaživi iduće godine, o ovoj inicijativi za sada se ne zna dovoljno. Mnogi su već počeli da je nazivaju pokušajem stvaranja nove Jugoslavije. Ipak, stručnjaci smatraju da je poenta ekonomsko uvezivanje i stvaranje jedinstvenog tržišta, čime bi konkurentnost pojedinačnih država bila znatno veća.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA smtatra da ovaj projekat može biti jako interesantan i dobar za Bosnu i Hercegovinu ako se pristupi korektno na tom tržištu, jer svaka privreda traži što veći geografski prostor. "I to je ujedno priprema za jedan širi geografski prostor kao što je Evropska unija”, objasnio je Šain.

U inicijativi za sada učestvuju tri zemlje, podržale su je Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. Možda je upravo poruka iz Evrope jasan signal posmatranja procesa pridruživanja pojedinačnih država.

Ursula Fon der Leyen, predsjednica Europskog povjerenstva istakla je ranije da je budućnost cijelog regiona  u Evropskoj uniji. "Dijelimo zajedničku istoriju, dijelimo zajedničku sudbinu. Zapadni Balkan je dio Evrope", istakla je Fon der Leyen.

Da bi zemlje koje će biti dio “malog Šengena” efikasno ekonomski sarađivale, jasno je da će morati da riješe brojna otvorena politička pitanja. Uzevši u obzir trusno područje Zapadnog Balkana, posla će, sasvim sigurno, biti "preko glave".