Javna komunalna preduzeća mogu doprinijeti smanjenju aerozagađenja

02.11.2020. 11:41 / Izvor: Akta.ba
Javna komunalna preduzeća mogu doprinijeti smanjenju aerozagađenja

Prvi jesenji dani već su prouzrokovali značajnije onečiščenje zraka u gradovima Bosne i Hercegovine.

U prethodnim godinama pokazalo se da stanovnici Sarajeva, Tuzle i Zenice žive u najzagađenijim gradovima u Evropi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu.

Prvi jesenji dani već su prouzrokovali značajnije onečiščenje zraka u gradovima Bosne i Hercegovine. Stručnjaci zbog toga upozoravaju kako bi tokom predstojeće zime građani mogli biti suočeni sa smrtonosnom kombinacijom opasnih čestica prašine i podjednako opasnog koronavirusa,

Prošle sedmice Stručno tijelo za koordinaciju i nadzor Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo veće je počelo sa upozorenjima o velikoj koncentraciji zagađujućih čestica štetnih za organizam. U petak je po prvi put ove godine ovo tijelo proglasilo epizodu "Pripravnost“ za kompletno područje Kantona Sarajevo, jer su mjerenjem koncentracija zagađujućih materija u zraku na tri lokacije zabilježena prekoračenja dnevnih graničnih vrijednosti koncentracija čestičnih tvari u zraku - PM10 (50 µg/m3).

Ono što svakao zabrinjava i struku i javnost jeste da temperature još uvijek nisu tako niske pa nisu ni sva ložišta u punoj funkciji. Situaciju dodatno ugrožava prisutnost koronavirusa. Zbog štetnih čestica koje se nalaze u zraku i koje oštećuju pluća i sluznicu, otvara se put veće zaraze i simptoma koji su kobni za hronične bolesnike ali i za sve ostale koji su primorani boraviti u gradu.

Studija koju je provela Škola za javno zdravstvo Sveučilišta Harvard i čiji su rezultati objavljeni u aprilu ove godine utvrdila je kako je stopa smrtnosti među osobama zaraženim virusom SARS-CoV-2 15 posto veća u sredinama s onečišćenim zrakom.

To se posebno odnosi na sredine u kojima je najveći problem baš onečišćenje uzrokovano "finim" česticama prašine kako je to slučaj u Sarajevu.

Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije za termoenergetiku, plinsku tehniku, tretman i transport vode Grizelj za Akta.ba je kazao da su neki od najvećih zagađivači u Kantonu Sarajevo KJKP GRAS, ViK,  RAD, PARK i Sarajevogas, indirektno zbog visokih cijena gasa.

"Kvaliteno gospodarstvo nikako ne može biti zagađivač, potrebno je poduzeti mnoštvo mjera kako bi se spomenuta preduzeća doprinjela poboljšanju kvalitete zgrada u našem gradu a time  zdravlju građana. Potrebno je donošenje novog zakon o gasu u FBiH i na nivou BiH sa pratećim pod zakonskim aktima čime bi se osigurala manja cijena gasa koja bi bila pristupačna širim masama. Djelimočno se počelo raditi na ovakvim projektima kroz subvencije ali još uvijek nedovoljno. Puno je tu posla ali svako od njih treba da poduzme najviše u okviru svog domena rada", kazao je Grizelj.

Podsjetio je kako GRAS vozi autobuse dnevno 16 sati stare 20 i više godina, ali i trolejbuse koji idu na naftu umjesto na struju i svi oni učestvuju u zagađenju.

Grizelj kaže da bi se uspostavljanjem gradskog prevoza koji bi išao na plin ili struju došlo do manjeg zagašenje, svakako treba razmisliti o davanju subvencije za plinska taxi vozila. Javna punionica CNG za javni prevoz i građane u gradu treba da bude na relaciji od Alipašino - Skenderije a ne u Butilima. 

POSIPNI MATERIJAL JEDAN OD ZAGAĐIVAČA

Jedan od većih zagađivača kako on ističe, u zimskim mjesecima je svakako posipni materijal koji zbog ne postojanja adekvatnih mašina ostaje drugo na kolosjeku i kao takav vremenom se pretvara u prah čije čestice završavaju u atmosferi i u ljudskim plućima. Ista situacije je i u jesenjem periodu kada se ne vrši konstantno pranje i čišćenje saobraćajnica od lišća i prašine.

Sakupljanjem posipnog  materijala  i njegova ponovna upotreba  po potrebi sigurno bi doprinjela smanjenju lebdeći čestica štetnih po zdravlje. Rekao je i da se na gradskoj deponiji Smiljevići već dugi niz godina ne radi odplinjavanje deponijskog gasa, a njegovo korištenje moglo bi se usmjeriti za proizvodnju struje. Podsjeća da su se za ovu namjenu nekoliko puta objavljivali tenderi ali su više puta obarani jer su nisu zadovoljavali osnovne uslove.

Iz KJKP RAD su nam kazali da je posipni materijal koji koristi njihova Zimska služba ustvari posipna so i kalcij hlorid koji se koristi za mokri postupak. Prema informacijama iz prethodnih godina za vrijeme trajanja zimske sezone cca u prosjeku 110 dana, posipne soli se potroši u prosjeku oko 3.500 tona, frakcije 700 tona i kalcij hlorida oko 60 tona.

"Obzirom da je prethodna zima bila relativno blaga, KJKP “RAD” d.o.o. Sarajevo je temeljem zaključenog Ugovora iz 2019. godine nabavio značajne količine posipnog materijala i naši skladišni prostori su trenutno puni. Ugovor za nove isporuke još nije zaključen”, kazali su iz ovog preduzeća.

Ovo preuzeće posjeduje više mašina koje vrše čišćenje i prikupljanje frakcije i prašine sa saobraćajnica, međutim takve mašine se uz različite priključke prilagođavaju ljetnom i zimskom održavanju. U zimskom periodu pomenute mašine vrše razgrtanje i uklanjanje snijega, te posipanje saobraćajnica i javno-prometnih površina. Nakon okončanja zimske sezone, RAD promjenom priključaka, mašine preinači za ljetno održavanje i s njima vrši obavezno proljetno čišćenje (uklanjanje frakcije i prašine) saobraćajnica i javno-prometnih površina gdje su vršili zimsko održavanje, kao što je obaveza i drugih preduzeća koja su angažovana na zimskom održavanju.

Prema opštim informacijama, a u zavisnosti od proizvođača i priključaka, cijena ovakvih vozila se kreće u rasponu od 400.000 do 500.000 KM.

UVOĐENJE BOLJIH POLITIKA

Na pitanje da li KJKP RAD planira nešto poduzeti kada su ovakve situacije u pitanju kako bi se zagađenje u našem gradu smanjilo pogotovo u zimskim mjesecima kada je ono dosta veliko kažu da je neznatan i zanemariv procenat zagađenja koji može biti prouzrokovan zbog posipnog materijala koji se koristi u zimskom periodu.

"Mnogo je faktora koji utiču na kvalitet zraka određenog područja. Prenstveno se to ogleda u strujanju zračnih masa i geomorfološkom položaju, zatim i svim drugim faktorima koji doprinose zagađenju zraka. Korištenjem mokrog postupka, sprečava se podizanje čađi i prašine u atmosferu, isti se zadržava na površini koji se dalje završava u kanalima i slivnicima namijenjenim za prikupljanje oborinskih voda. Moramo napomenuti da posipni materijal koji se koristi, služi za otapanje snijega i sprečavanje nastanka poledice na saobraćajnicama i javno-prometnim površinama", kazali su.

Posipna so i mokri postupak koriste se za posipanje glavnih, odnosno saobraćajnica I i II prioriteta, dok se za saobraćajnice III i IV prioriteta čišćenja, koje se pretežno nalaze u padinskim dijelovima, pored posipne soli, mokrog postupka koristi i frakcija koja omogućava lakše kretanje vozila i pješaka.

Iz RAD-a kažu da je formiranje i zadržavanje magle u zimskom periodu u kotlinama kakva je sarajevska, očekivana meteorološka pojava. Magla potpomognuta gasovima iz industrijskih postrojenja, dimom iz ložišta individualnih stambenih objekata, automobila, doprinosi formiranju smoga, čije su glavne odlike visoke koncentracije gasova, polutanata i drugih čestica nezdravih za ljudski organizam.

Svjetska banka u oktobru 2019. godine napravila je Izvještaj o upravljanju zagađenjem zraka u BiH. Ovaj izvještaj ispituje prirodu i obim zagađenja ambijentalnog zraka u BiH, te donosi procjene uticaja tog zraka na zdravlje.

Kao razloge otrovnog zraka u BiH navode slabije politike smanjenja zagađenja zraka, korištenje čvrstih goriva za grijanje, star vozni park gdje je prosječna starost vozila u BiH 17 godina, kao i sveukupno loš kvalitet tečnih goriva.

Utvrdili su i da u Bosni i Hercegovini svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi kao posljedica izloženosti zraku zagađenim česticama PM25, te da se jedna od svakih 10 smrti godišnje u BiH može pripisati zagađenju zraka.

Neke od preporuka za rješenje ovog problema su jačanje saradnje, organizacioni okvir, provođenje propisa, jačanje zakonskog okvira, prikupljanje podataka i analiza, te na kraju provođenje propisa.

Foto: EPA-EFE/FEHIM DEMIR

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti