24-godišnji student iz Busovače proizveo gnojivo od ovčije vune u obliku peleta

02.11.2020. 15:51 / Izvor: Faktor
24-godišnji student iz Busovače proizveo gnojivo od ovčije vune u obliku peleta

Ističe da ovčari umjesto da zarade na toj sirovini, ona im ustvari predstavlja trošak.

Mahir Ibreljić iz Busovače 24-godišnji je student četvrte godine Mašinskog fakulteta u Zenici na smjeru Inženjerska ekologija, a prvi u regionu proizveo je paletirano gnojivo od ovčije vune koje ima višestruku namjenu.

"S obzirom na to da studiram Inženjersku ekologija identifikovao sam problem u vezi s ovčijom vunom. Ovčija vuna korištena je za proizvodnju odjevnih predmeta i posteljine, ali danas velike količine vune posmatraju se kao otpad jer nemaju tržišnu niti upotrebnu vrijednost. Već dugo pratim rad videonovinara koji nam donose interesantne priče širom Bosne i Hercegovine. Pa tako sam odgledao mnogo videa o ovčarima sa planine Vlašić i okolnih planina, a sa nekima od njih sam i lično razgovarao. Zaključio sam da se svi oni susreću sa manje-više sličnim problemima, a svima im je zajednički problem vuna", priča Ibreljić.

Ističe da ovčari umjesto da zarade na toj sirovini, ona im ustvari predstavlja trošak.

"Upustio sam se u istraživanje upotrebe ovčije vune. U početku sam imao zamisao peletirati je i koristiti kao energent za grijanje, ali uvidio sam da ona ima slabu kaloričnu moć i da slabo gori, pa sam odustao od toga. Ali pretraživanjem interneta pronašao sam gnojiva i zaštite na bazi vune koja se već proizvode u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Tako sam i ja nastavio istraživati u tom smjeru i otkrio mnoge benefite vune kao gnojiva i zaštite za biljke", navodi Ibreljić.

Ističe kako se u konačnici ne bi dodavali aditivi te bi se dobijalo čisto organsko gnojivo sa mnogo benefita za biljku i zemljište, te zaštitu okoliša.

Kaže da bi se sa ovom idejom mogao razviti porodični biznis, a za pokretanje mu je potrebno oko 30 hiljada maraka.

"Očekujem da ovaj projekat bude koristan za širu društvenu zajednicu. Od otkupa domaće vune, zaštite životne sredine, razvoja ruralnih dijelova naše zemlje, iskorištavanja domaće sirovine u proizvodnji gotovog ekološkog materijala, stvaranju inovativnog proizvoda i plasiranju na domaće i strano tržište. Želio bih da ovaj biznis zaživi i postane pozitivan primjer i motivacija mladim ljudima da relizuju svoje projekte, te na taj način pomognu sebi, društvenoj zajednici i cijeloj Bosni i Hercegovini. Moji naredni koraci u realizaciji ove biznis ideje su detaljnije ispitati prototip i tržište, nakon toga toga nabavka opreme za proizvodnju i proizvodnja", pojašnjava sagovornik.

Ibreljić je i dobitnik nagrade Social Impact Award 2020 za inovaciju koju je prezentirao.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti